hrvatski

Migracije, bolesti i strah: kontrola širenja epidemija od srednjeg vijeka do danas

Suvremeni epidemiološki odgovor na pojavu nove bolesti (COVID-19) i prateći socio-ekonomski fenomeni pojave straha i ograničenja slobode kre- tanja povod su ovom osvrtu na povijesne primjere koji otkrivaju kako su se različiti političko-upravni sustavi na prostoru hrvatskih zemalja nosili sa sličnim problemima. Zaraze su ovdje kružile od antike, posebno u vrijeme ratnih pustošenja i osmanskih ratova, praćenih neimaštinom i glađu. Nji- hovom širenju pogodovala je prostorna mobilnost predmodernih društa- va, od hodočasničkih migracija, preko ratova i kretanja vojski do trgovačke aktivnosti. Krize uzrokovane bolestima, među kojima je najsmrtonosnija i najbolje zabilježena bila kuga, izazivale su velike promjene u organizaciji svakodnevice. Nameće se pitanje koliko je naše iskustvo nezapamćeno od- nosno kako su izgledale “koronakrize” drugih epoha? Već se od srednjeg vijeka, bez jednoznačne dijagnostike i učinkovitoga lijeka, odvajanje obo- ljelih ograničavanjem kretanja nametnulo kao naučinkovitija mjera zau- stavljanja širenja kuge. Suprotno nehumanoj praksi zazidavanja bolesnih i spaljivanja njihovih kuća u cilju zaštite života zdravih stanovnika, Dubro- vačka Republika je 1377. temeljem racionalnog empirijskog iskustva svojih vlastelina-trgovaca uvela potpuno oprečan javnozdravstveni sustav zaštite – karantenu. Očitovao se u preventivnom odvajanju potencijalno zaraženih ljudi i roba te njihovom zadržavanju na 40 ili 21 dan u izoliranim građevi- nama sa svrhom očuvanja trgovine i pomorstva. Lokalne zajednice su pro- blem bolesnih rješavale crkvenom ili komunalnom institucionalizacijom tj. karitativno- medicinskim zbrinjavanjem potrebitih i marginalnih članova društva (bolesnih, siromašnih, napuštenih i starih) u hospitale, ubožnice i bratovštine, hospicije i trgovačke raštele, leprozorije, lazarete ili nahodišta. Preduvjet širenju zaraznih bolesti i njihovih razarajućih posljedica danas je intenzivan interkontinentalni promet te se uviđa da učinkovita borba protiv novih pandemija nije moguća bez teških ekonomskih posljedica za global- no gospodarstvo. Naime, usprkos razvoju medicine i potencijalnom procje- pljivanju recentno je iskustvo ukazalo na krhkost sustava zaštite odnosno potvrdilo da prostorna izolacija uz ograničavanje mobilnosti stanovništva ostaje najučinkovitije rješenje u borbi protiv nepoznatih zaraza.

bolesti, javno zdravstvo, povijest, medicinska prevencija, karantena, sanitarni kordoni

nije evidentirano