hrvatski

Formiranje granica vlastelinstva Cernik prema Gradiškoj pukovniji s naglaskom na uspostavu štaba Nova Gradiška

Uspostava Vojne granice, na gradiškom području, iako započeta prije 1702., nije do 1745. provedena u djelo. Počeci uspostave granice vlastelinstva Cernik prema budućoj Gradiškoj pukovniji, događaju se 1746.-1749. paralelno s procesima raseljavanja stanovništva i stvaranja novog naselja. Temeljem rada komisije za uspostavu granica izdvojena su sela vlastelinstva Oštri vrh, Tisovac, Škrabutnik, Dubočac i Gunjavci za potrebe vojne vlasti. Proces uspostave granice tekao je određivanjem 102 točke međaša (hunke) od kojih su 54 točke bile duž vlastelinstva Cernik. Naglaskom na 17. i 18. međaš – točke Malski mlin i Sv. Vincent kod kojih je bio prostor sjedišta pukovnije razmatra se pitanje uspostave Gradiške pukovnije. Prema premjerima prazan prostor između graničarskih sela Rešetari, Kovačevac i Prvča bio je predodređen za prostor zapovjednika pukovnije tj. satnija pukovnika. To je bio prostor „vlasnika pukovnije“ Friedricha Daniela Baron von Saint-André. Ideja o važnosti te lokacije kod sela Mala javila se već za života grofa Petrascha, da bi do intenzivnijeg vojnog interesa za lokaciju došlo tijekom rata 1737.-1739. Analizom i komparacijom neobjavljene arhivske građe, geografskih karata i planova, donose se nove spoznaje o nastanku Nove Gradiške i ulozi granice kod sela Mala između vlastelinstva Cernik i Gradiške pukovnije.

vlastelinstvo Cernik, Nova Gradiška, Gradiška pukovnija, vojna granica, Slavonska vojna krajina, Friedrichdorf, Maximilian Petrasch.

nije evidentirano