hrvatski

Informacijska pismenost i diplomantska zapošljivost

Cilj. Cilj istraživanja je ukazati na razliku u znanstvenom diskursu koji vlada u domenama informacijske pismenosti i diplomandske zapošljivosti. Uvažavajući prethodne rezultate istih autora o vrlo slabom preklapanju domena informacijske pismenosti i one zapošljivosti, u ovom istraživanju preko pojmova vještine i kompetencije valja utvrditi zašto ta dva vrlo izražena pojma iz konteksta zapošljivosti ne doprinose povezanosti informacijske pismenosti i problematike zapošljivosti mladih. Metodologija. Mapiranje i vizualizacija domena istraživanja provedena je bibliometrijskom analizom supojavnosti riječi nad skupovima dokumenata izdvojenih iz Scopus citatne baze. Analiza je provedena korištenjem VOSviewer softvera razvijenog na Lajdenskom sveučilišnom Centru za znanost i tehnologiju. Rezultati. Konstruiranjem modela domena informacijske pismenosti i domene zapošljivosti, vizualnim mapiranjem ključnih pojmova pokazana je razlika koja vlada u njihovom diskursu. Analiza je izvršena preko pojmova vještine i kompetencije, koji su karakteristični pojmovi vezani uz diplomandsku zapošljivost. Iz njihovog položaja u domeni informacijske pismenosti vidljivo je da se nalaze na rubu klastera informacijske pismenosti, u okruženju i kontekstu stjecanja vještina i kompetencija koje se vrlo općenito odnose na postizanje informacijske pismenosti, nevezano uz problematiku rada i/ili zapošljivosti. U domeni zapošljivosti je, nasuprot toga, vidljivo da se nalaze u središtu klastera diplomandske zapošljivosti koji obuhvaća s jedne strane rad i zapošljivost, a s druge studente i visokoškolsko obrazovanje. Posebno je indikativno da se u modelu informacijske pismenosti konstruiranom uz minimalne restrikcije, ne nalaze pojmovi vezani uz rad, zapošljivost ili zaposlenje, što ukazuje da cjelokupni diskurs domene informacijske pismenosti i nije usmjeren u tom pravcu. Originalnost. U znanstvenim krugovima do sada nije provedena sveobuhvatna analiza domene zapošljivosti i njenog diskursa u segmentu diplomandske zapošljivosti, a pogotovo ne s aspekta informacijske pismenosti. U ovom je radu prikazan specifičan aspekt koji ukazuje zašto je diskurs tih dviju domena različit, iako se u obje aktivno spominju pojmovi vještina i kompetencija vrlo upotrebljivi u diskursu zapošljivosti. Korištenjem metoda i alata vizualnog mapiranja, rezultati su predočeni vrlo intuitivno, jasno i jednostavno.

bibliometrijska analiza supojavnosti riječi, diplomandska zapošljivost, diskurs, informacijska pismenost, vizualno mapiranje domena, zapošljivost

nije evidentirano