hrvatski

Geološka građa i rekonstrukcija tektogeneze središnjega dijela Ćićarije

Najvažniji ciljevi ovoga doktorskog rada bili su istražiti geološku građu i rekonstruirati tektonske pokrete kojima će se objasniti kinematika nastanka geoloških struktura na istraživanom području provedbom detaljne strukturne analize prikupljenih terenskih podataka. U sklopu tih istraživanja izrađena je nova detaljna geološka karta područja središnjega dijela masiva Ćićarije i rubnoga područja Pazinskog flišnog bazena u mjerilu 1:50.000 s izdvojenim litostratigrafskim jedinicama i definiranim međusobnim prostornim odnosima. Ukupno je kartirano površine veće od 220 km2. Na geološkoj karti je izdvojeno 13 neformalnih litostratigrafskih jedinica, koje su zbog sličnosti u slijedu naslaga nazvane prema tipskim jedinicama definiranim na drugim dijelovima nekadašnje Jadranske karbonatne platforme. Temeljem dobro utvrđenog slijeda naslaga pojedinih litostratigrafskih jedinica istraživanog područja te usporedbe s istodobnim jedinicama šireg područja Istre i drugih dijelova nekadašnje Jadranske karbonatne platforme napravljena je detaljna rekonstrukcija paleogeografije područja današnje Ćićarije i zapadne Istre, što je uvelike pomoglo pri rješavanju tektogeneze istraživanoga područja. Na temelju nove geološke karte M 1:50.000 izrađeno je ukupno 11 geoloških profila poprečnih na pružanje glavnih struktura, s azimutom prema SI. Paleogenska ljuskava struktura jugozapadnoga dijela Ćićarije nastala je kao posljedica kompresije i navlačenja neposrednoga sjeveroistočnog zaleđa izgrađenog od kredno–paleogenskih i krednih naslaga. Utvrđeno je da ona predstavlja tzv. thin-skinned deformaciju u čijem su nastanku sudjelovale samo paleogenske naslage koje su od svoje kredne podloge fizički odvojene plitkim regionalnim dekolmanom koji tone prema SI pod vrlo blagim kutom. Ljuskanje paketa paleogenskih naslaga se odvijalo po sustavu tzv. ramp and flat geometrije. Istraživano područje je, s obzirom na različitosti u geološkoj građi i strukturnim karakteristikama, podijeljeno na šest manjih lokalnih strukturno-tektonskih jedinica, koje su međusobno odvojene značajnijim reverznim i navlačnim rasjedima regionalnoga značenja. Na temelju terenski izmjerenih rasjednih ploha te kinematskih indikatora strukturnom analizom proračunate su orijentacije glavnih osi polja paleonaprezanja u kojima su ti rasjedi nastali ili bili aktivni. Dobiveni podaci su u korelaciji s opisom tektonskih faza u širem području današnjih SZ Dinarida.

Ćićarija, geološka karta, litostratigrafske jedinice, paleogeografija, geološki profili, strukturno-tektonske jedinice, tektogeneza

nije evidentirano