hrvatski

Bibliografija radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka

U radu se donosi bibliografija znanstvenih i stručnih radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka iz triju grana informacijskih i komunikacijskih znanosti – arhivistike i dokumentalistike, knjižničarstva i muzeologije. Rad ima za cilj dati kvantitativni i kvalitativni uvid u hrvatsku znanstvenu i stručnu produkciju iz navedenoga područja, te ukazati na njegovu važnost u etabliranju informacijskih znanosti u nas. U svrhu pronalaska relevantnih radova o temi, pretraženi su domaći izvori (Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske i katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb), strane bibliografske, citatne i baze punog teksta u području društvenih znanosti dostupne preko Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, te tražilica znanstvene literature Google Scholar. U nastojanju da bibliografija bude što cjelovitija, pretraženi su i popisi literature u identificiranim radovima, pa je bibliografija tako rađena i de visu. Učinjena je i kvantitativna i kvalitativna analiza prikupljenih bibliografskih jedinica, kao i njihova analiza prema autorstvu, vrsti radova i jeziku. Kvantitativna analiza je pokazala da su se prvi radovi pojavili već početkom pedesetih godina 20. stoljeća te da se već tada promišljalo o obrazovanju informacijskih stručnjaka. Taj se interes intenzivirao sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća te od tada nije jenjavao već je, štoviše, rastao. Najveći je broj radova objavljen u prvom desetljeću 21. stoljeća. Razloge vjerojatno treba tražiti ne samo u naglom razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija već i u uvođenju Bolonjskog procesa na hrvatska visoka učilišta, čemu su se nastavni kurikulum i obrazovanje informacijskih stručnjaka trebali prilagoditi. Kvalitativna analiza pokazala je da je toj problematici i posvećen najveći broj radova. Više od polovine radova napisano je u koautorstvu dvoje ili više autora, što ukazuje na dobru profesionalnu suradnju hrvatske stručne i znanstvene zajednice koja se bavi problematikom obrazovanja informacijskih stručnjaka. Relativno velik broj radova izloženih na inozemnim skupovima, kao i značajan broj radova na engleskom jeziku, ukazuje na važan doprinos hrvatskih autora razumijevanju ove problematike i na globalnoj razini. Vrijednost rada je u tome što tematska bibliografija ovoga tipa do sada nije postojala. Rad je ujedno poticaj novim generacijama znanstvenika i stručnjaka na daljnje promišljanje o obrazovanju informacijskih stručnjaka i o nužnosti njihova kontinuiranog stručnog usavršavanja i prilagodbe novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

arhivisti, bibliografija, Hrvatska, informacijski stručnjaci, informacijske i komunikacijske znanosti, knjižničari, muzealci

nije evidentirano