hrvatski

Kategorija povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku

U radu se analizira kategorija povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku. Analizi prethodi opis povratnosti kao jezične kategorije u odnosu prema refleksivnosti promatranoj u okviru društvenih i humanističkih znanosti. Nakon toga se daje pregled opisa povratnosti u poljskoj i hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi te se ukazuje na razlike unutar dviju jezičnih tradicija. Osim istraživanja same jezične građe, utvrđuje se i metajezično nazivlje kojim se jezičnu građu može opisati. Budući da se kategorija povratnosti u svojim definicijama neposredno veže uz pojam radnje, kao temeljni je nositelj te kategorije za analizu odabran glagol s povratnom oznakom se / się, ali je dan i usporedni pregled drugih vrsta riječi i sredstava kojima se izražava povratnost u dvama jezicima. Istraživanje je provedeno na 470 povratnih glagola poljskog jezika i njihovim prijevodnim ekvivalentima, što zajedno, s obzirom na višestruke mogućnosti prijevoda određenih glagola, čini više od 900 jezičnih jedinica za analizu. Glagoli su ekscerpirani iz rječnika poljskog jezika Uniwersalny słownik języka polskiego (2003), a konteksti u kojima se nalaze provjeravani su na primjerima iz poljskog mrežnog korpusa Narodowy korpus języka polskiego i dvama korpusima hrvatskog jezika, Hrvatskog nacionalnog korpusa i hrWaC-a (Hrvatski web korpus). Unutar navedenih skupina funkcije smo povratnosti analizirali na tri razine: leksičkoj, tvorbenoj i sintaktičkoj. Rad je rezultirao iscrpnim kontrastivnim opisom povratnih glagola kao temeljnih nositelja povratnosti u hrvatskom i poljskom jeziku. Uvedena je izmijenjena i prilagođena klasifikacija povratnih glagola prema hrvatskoj literaturi u koju je unesena nova grupa, nepravi povratni glagoli 2, koji su izdvojeni iz grupe nepravih povratnih glagola na temelju svojih značenjskih svojstava, pomaka u značenju do kojih dolazi ovisno o njihovom pojavljivanju sa ili bez povratne oznake. Prema proširenoj i prilagođenoj klasifikaciji povratnih glagola kakvu nalazimo u hrvatskoj literaturi, glagoli su pomoću testova podijeljeni u sljedeće grupe: reflexiva tantum, uzajamno povratni glagoli, pravi povratni glagoli, nepravi povratni glagoli 1, nepravi povratni glagoli 2, povratno zalihosni (redundantni) glagoli. Sama je klasifikacija različita u odnosu na poznate nam klasifikacije povratnih glagola u poljskoj jezikoslovnoj literaturi, te time omogućuje novi uvid u kontrastivno proučavanje istraživane kategorije u dvama jezicima, kao i pomoć pri poučavanju poljskog jezika kao stranog. Pokazalo se da, iako se radni o srodnim jezicima sa sličnim sredstvima iskazivanja povratnosti, ponekad se povratni glagoli ili povratne konstrukcije ne mogu smatrati prijevodnim ekvivalentima. Isto tako, pokazalo se da su granice između utvrđenih glagolskih skupina fluidne i u određenim slučajevima ovise o uporabnim kontekstima u kojima se glagoli nalaze. U sklopu istraživanja na kraju rada pružili smo iscrpan popis povratnih glagola u poljskom i hrvatskom jeziku u svrhu kvalitativne kontrastivne analize. Očekujemo da će takav popis pronaći primjenu i u nastavi poljskoga jezika, jer će na jednom mjestu okupljati glagolske lekseme sa se / się.

kontrastivna analiza ; povratnost ; povratni glagol ; povratna oznaka ; poljski jezik ; hrvatski jezik

nije evidentirano