hrvatski

Pogreške u pisanim radovima iz perspektive učenika

Maksima je nastave materinskoga jezika razvijanje komunikacijske jezične kompetencije učenika s ciljem samostalnog i uspješnog uključivanja u komunikacijsku jezičnu praksu u svim jezičnim djelatnostima – slušanju, govorenju, čitanju i pisanju. Svrha je ispitivanja i vrednovanja učenikova pisanja procjena ovladanosti pisanim izrazom te praćenje razvoja pisanog izraza pojedinoga učenika i razrednog odjela, utvrđivanje poteškoća i usmjeravanje daljnjeg poučavanja i uvježbavanja njihovu ispravljanju. U radu će naglasak biti na ispravljanju pogrešaka učeničkih pisanih radova kao temeljnog postupka procesualnosti razvijanja učenikova izražavanja. Sva ispitivanja (provjeravanja i vrjednovanja) koja sporadično ili redovito provodimo tijekom osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja važne su sastavnice razvojnog puta jezičnog izražavanja učenika (Visinko, 2007), a tomu podliježu sve učenikove bilješke s nastave te svi odgovori u pisanim vježbama i ispitima (Visinko, 2010). Pri vrednovanju učeničkih pisanih radova važno mjesto ima ispravljanje pogrešaka. Pogreškom podrazumijevamo svako odstupanje od norme standardnoga jezika. Ispravljanje pogrešaka ili korektivna povratna informacija (engl. corrective feedback) može biti usmena i pisana, učiteljeva ili vršnjačka. R. Ellis (2009) donosi tipologiju pisanih korektivnih povratnih informacija za jezične pogreške s obzirom na subjekte uključene u proces ispravljanja i njihovu ulogu u tom procesu. Prva se kategorija odnosi na ulogu učitelja i navodi moguće pristupe i tehnike učiteljeva ispravka učenikova pisanog rada (izravni, neizravni, metalingvistički…), a druga se kategorija odnosi na učenički odgovor na učiteljev ispravak pa razlikujemo postupke kada učenik treba ispraviti pogreške i kada ne treba ispraviti pogreške. Kada učenik ne ispravlja pogreške, ili samo dobiva ispravljen tekst ili je pozvan proučiti nastale pogreške, ali ih ne mora ispraviti. Stoga je cilj ovoga rada istražiti kako učenici doživljavaju ispravljanje pogrešaka u svojim pisanim radovima te postoji li povezanost učiteljevih ispravaka i komentara s njihovim napretkom u pisanju ili je ispravljanje pogrešaka u pisanim radovima samo sebi svrhom. Istraživanje će se provesti među učenicima šestih, sedmih i osmih razreda osnovne škole.

ispravljanje pogrešaka, razvoj pismenosti, pogreška, pisani radovi, učenik

nije evidentirano