hrvatski

Utjecaj Sabazijeva kulta na javni i privatni život u antičkoj Puli

Štovanje Sabazijeva kulta u Puli utvrđeno je otkrićem votivne brončane ruke (manus dei) 1994/95. Brončana ruka s trima ispruženim prstima (palac, kažiprst, srednji prst) te ravnim prstenjakom i malim prstom ukrašenim šiškom, zmijom, žabom, kornjačom i gušterom, otkrivena je u posebnoj četverokutnoj prostoriji s apsidom na sjeverozapadnoj strani rimskog foruma. Ovo otkriće ukazuje na malo svetište Sabazijeva kulta na forumu i njegovo javno štovanje u gradu u kojemu su mnogi žitelji bili orijentalnoga i sirijskoga porijekla, a o čemu govore epigrafski nadgrobni i zavjetni spomenici. Nadgrobna stela Obelije Maksume (Obelia Maxuma) s reljefnim prikazima bradatoga Sabazija s visokom kapom (kalatus) uz Atisa ukazuje na orijentalno podrijetlo pokojnice, ali i na privatno religijsko i ceremonijalno štovanje i prikazivanje Sabazija u funeralnoj funkciji. On u zajednici s Atisom i Kibelom asocira na uskrsnuće i zagrobni život, jednako kao i Mitra. Ova dva spomenika Sabazijeva simbola, votivne brončane ruke i stele s njegovim likovnim prikazom ujedno ukazuju na javno štovanje Sabazija, vjerojatno u ceremoniji uz Izidin ili Dionizov kult, kao i u Kibelinim i Mitrinim taurobolijama, božanstava koja su štovana u Puli. Vjerovanje u Sabazija u privatnome životu pokazuju njegovi štovatelji i sljedbenici, koji se uzdaju u njega i u zagrobnome životu. Podizanjem svetišta na pulskome forumu ujedno se upozorava na postojanje moćne, bogate i dobro organizirane orijentalne zajednice, koja je vršila u gradu i značajne edilske činovničke funkcije.

kultovi, Sabazije, Pola

nije evidentirano