hrvatski

Hrvatsko-poljske veze u prvoj polovici i sredinom 20. stoljeća

Poljska je zemlja u kojoj su i Hrvati živjeli tijekom povijesti, stoga su pojedinici ostali zapamćeni jer su sačuvani dokumenti i članci u kojima se spominju. Postoje legende da su se Hrvati na današnje područje doselili s područja Poljske. Na početku knjige spominju se Hrvati koji su živjeli ili boravili na području Poljske prije 20. stoljeća i tako postali odgovorni za održavanje veza i uspostavljanje novih odnosa između Hrvata i Poljaka u kulturnom, književnom, jezičnom, ekonomskom, političkom, vojnom, socijalnom, vjerskom i u ostalim pogledima. Ovaj rad analizira Hrvate koji su najodgovorniji za povezivanje s Poljskom i Poljacima u kulturnoj sferi, posebno širenje književnih, jezičnih i drugih srodnih tema na polju današnje Poljske i odnose pojedinaca koji su svojim naporima i privatnom korespondencijom širili hrvatsku književnost ili prevodili djela hrvatskih književnika na poljski i djela poljskih književnika na hrvatski jezik, stvarajući tako nove hrvatsko- poljske poveznice. U knjizi su prikazani hrvatsko-poljski odnosi kroz povijest te legende o doseljavanju Hrvata s područja današnjeg Krakova i preseljenju Lecha iz okolice Krapine na to područje današnje Poljske. Nadalje, analizira se politička situacija na području današnje Hrvatske i Poljske od 1918. do 1939. godine te najvažniji politički i gospodarski događaji, diplomatski odnosi i djelovanje počasnih konzula Kraljevine SHS. Opisani su Generalni konzulat Republike Poljske u Zagrebu i međuvladini ugovori potpisani u međuratnom razdoblju. U knjizi su obrađene aktivnosti desetak poljsko- jugoslavenskih društava i liga koje se nalaze na teritoriju Poljske. Zadaće društava i liga bile su organizirati razne aktivnosti za Poljake i Hrvate te predavanja i tečajeve hrvatskoga jezika na području Poljske. Posebno mjesto u knjizi zauzimaju najvažniji književnici i jezikoslovci koji su u međuratnom razdoblju uspostavili kontakte i poboljšali hrvatsko-poljske odnose: Julije Benešić, Miroslav Krleža, Ivo Andrić i Vilim Frančić. Julije Benešić najpoznatiji je Hrvat koji je održao mnoga predavanja o poljskim književnicima i bio predavač poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu. U knjizi su obrađena Benešićeva putovanje u Poljsku tijekom studija te poslovna putovanja, posebno od 1930. do 1938. godine, kada je kao izaslanik Ministarstva obrazovanja Kraljevine Jugoslavije boravio u Varšavi i ondje pokrenuo Jugoslavensku knjižnicu (Biblioteka Jugosłowiańska). Što se tiče Miroslava Krleže, istaknute su njegove drame kojima se proslavio u Poljskoj, posebno Gospoda Glembayevi, drama koja je više od desetak puta izvođena u poljskim kazalištima. Krležin veliki doprinos razvoju hrvatsko-poljskih odnosa vidljiv je kroz sastanke s ravnateljima pojedinih kazališta, što je rezultiralo daljnjim izvedbama njegovih drama u poljskim kazališnim dvoranama. Ivo Andrić studirao je na Sveučilištu u Krakovu, zatim je počeo učiti poljski jezik i upoznavati poljsku kulturu i književnost. U knjizi se analizira Andrićeva suradnja s Poljacima tijekom njegove diplomatske karijere, posebno u razdoblju 1939./1940., dok je kao veleposlanik Kraljevine Jugoslavije boravio u Berlinu. Istaknut je njegov angažman u oslobađanju profesora i zaposlenika Jagelonskog sveučilišta u Krakovu zatvorenih u koncentracijskim logorima Dachau i Oranienburg. Vilim Frančić bio je važan jer je bio profesor u mnogim školama i predavač na Jagelonskog sveučilišta u Krakovu. On se istakao kao prevoditelj, autor članka, organizator tečajeva srpsko-hrvatskog jezika i kao predavač na raznim temama vezanim za Kraljevinu Jugoslaviju i jugoslavensku književnost. Posebno je u knjizi analizirana korespondencija Julija Benešića, Vilima Frančića, Ive Andrića i Miroslava Krleže te Hrvati koji su važni za hrvatsko-poljske odnose u prvoj polovici i sredinom 20. stoljeća, koji su uspostavili nove odnose svojim poveznicama s Poljacima: Zdenka Marković, Josip Hamm, Ivan Esih, Slavko Batušić i mnogi drugi. Na kraju su analizirana i navedena kulturna događanja vezana uz kazališnu i filmsku umjetnost, predavanja i radio emisije, članci u časopisima, festivali, izložbe, kongresi i balovi u kojima su sudjelovali Hrvati ili koji su bili posvećeni hrvatskoj kulturi, književnosti ili drugim društvenim događajima koji su povezivali hrvatsku i poljsku kulturu.

Poljska, Hrvatska, hrvatsko-poljske veze, Hrvati, prva polovica i sredina XX. stoljeća, Julije Benešić, Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Vilim Frančić

nije evidentirano