hrvatski

Kako je to biti šišmiš u doba COVIDA-19? ili koliko pandemije možemo podnijeti

Proteklih mjeseci kompletan je svijet zapao u globalnu pandemiju Covida-19 koja je dovela do razvijanja različitih pretpostavki, neutemeljenih vijesti, post-istina i lažnih vijesti. Među takvima su prednjačile vijesti o šišmišu kao krivcu za širenje ovog virusa te posredno kineskoj prehrani kao uzroku svega. Iako još nije dokazana poveznica unutar trokuta šišmiš – virus – čovjek niti je određen nulti zaraženi (osim u Wuhanu, postoje indicije o ranijim zaraženima u Italiji i SAD-u) kao ni izvor zaraze (osim šišmiša, ovi se virusi javljaju kod drugih životinja kao što su deve, ljuskavci i ljudi, pa, primjerice, određeni znanstvenici obrću situaciju i pokazuju mogućnost prijenosa s čovjeka na životinju), bilo je posve „prihvatljivo“ demonizirati šišmiša. U ovom kontekstu autori podsjećaju na određene povijesne kontekste predodžbi i doživljaja šišmiša te sličnostima i razlikama unutar pandemije, posebno se osvrćući na hrvatski i globalni kontekst. Završno, u kontekstu knjige Koliko globalizacije možemo podnijeti? R. Safranskog i u kontekstu demoniziranoga kineskoga šišmiša koji se u doba Covida-19 pojavljivao na brojnim internetskim portalima kao zoo-simbol digitalnoga folklora o kineskoj juhi, podsjetit ćemo na Nagelov utjecajni članak „Kako je to biti šišmiš“ ("What is It Like to Be a Bat", 1974) koji pogađa u suštinu problema, a to je pitanje svijesti (qualia). Naime, koliko god istraživali, čak i imajući sve informacije o arhitekturi šišmiševog moždanog sklopa, ne možemo znati kakvo je njegovo iskustvo u doba pandemije. U konačnici, autori zaključuju kako je priča o šišmišima zapravo izvrstan pokazatelj reprezentacija Drugosti i ojačavanja binarne i hijerarhizirane podjele „mi“ i „oni“.

pandemija koronavirusa ; šišmiš ; sinofobija ; COVID-19

nije evidentirano