hrvatski

Socijalna dimenzija sjećanja i zaborava na primjeru etnomnima Hrvat u Vojvodini

Grupni identiteti i sjećanja neka su od središnjih pitanja sociologije, antropologije i drugih, srodnih društveno-humanističkih znanosti. Jednom od najstarijih društvenih institucija može se smatrati etnička institucija za koju se vezuje vjerovanje u zajedničko podrijetlo, privrženost grupi i zajedničko ime njezinih članova. Etnička institucija tako je stvaratelj i čuvar znanja koja je članovima neke grupe nužna kako bi opstali kao kolektivni identitet. Uz kolektivni su identitet neraskidivo vezana kolektivna sjećanja koja su dinamična, konstruktivistička i oblikuju se situacijski, socijalnom interakcijom i promjenjivoga su značenja s obzirom na promjene društvene (i političke) okoline. Snažan utjecaj na njihova tumačenja, selektivno usvajanje ili zaborav imaju brojni društveni akteri s koncentracijom najveće moći u tome procesu među političkim elitama. Namjera je ovoga rada ukazati na socijalnu dimenziju kolektivnoga sjećanja i zaborava na primjeru etnonima Hrvat u Vojvodini. U prvome se dijelu rada predstavlja teorijska perspektiva kolektivnoga sjećanja te utjecaj različitih društvenih aktera na dimenzije sjećanja. Drugi je dio rada posvećen primjerima hrvatskoga etnonima na području današnje Vojvodine od srednjega vijeka do suvremenosti te kako su se mijenjala kolektivna sjećanja na isti. Zbog nedovoljne istraženosti teme, nepostojanja institucionaliziranih oblika sjećanja unutar hrvatske zajednice, ali i selektivnoga pristupa sjećanju ili institucionalnoga zaborava od strane državnih aktera, prisutnost je hrvatskoga stanovništva na prostoru današnje Vojvodine i Srbije bila negirana, ignorirana ili podložna manipulacijama.

Kultura sjećanja, politike sjećanja, politike zaborava, antroponimija, toponimija, Hrvati, Vojvodina

nije evidentirano