hrvatski

Milutin Milanković i prijedlog kalendarske reforme

U radu je opisan prijedlog kalendarske reforme kojega je prije gotovo sto godina izložio Milutin Milanković (28.5.1879-12.12.1958), čiju 140. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine. Milutin Milanković svjetski je poznati matematičar, astronom, klimatolog i geofizičar, rođen u uglednoj srpskoj obitelji u Dalju u Slavoniji, gdje je odrastao i cijeli život rado dolazio te gdje je po vlastitoj želji i pokopan. Njegovo ime nose jedan asteroid, dva kratera na Marsu i Mjesecu i medalja društva European Geosciences Union, koja se dodjeljuje za izvrsnost u istraživanju i modeliranju dugoročnih klimatskih promjena, a NASA ga je uvrstila među petnaest najvećih znanstvenika iz područja istraživanja Zemlje. Školovao se u Osijeku i studirao građevinarstvo u Beču, gdje je i doktorirao te neko vrijeme radio kao projektant u vrijeme početka primjene armiranog betona. Godine 1909. preuzeo je nastavu na Katedri za primenjenu matematiku Filosofskoga fakulteta Univerziteta u Beogradu i tu ostao živjeti i raditi do smrti 1959. godine. Najpoznatiji je po razvoju matematičke teorije klime, koja je potvrđena nakon njegove smrti i koja je u zadnjih četrdesetak godina predmetom intenzivnog istraživanja. Svoju teoriju Milanković je objedinio u djelu Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba, a prema njoj kinematika kretanja Zemlje iskazana kroz precesiju i nutaciju osi te promjenu ekscentriciteta putanje Zemlje odgovorna je za sekularnu varijaciju klime i nastanak ledenih doba. Milutin Milanković autor je i inovativnih rješenja u građevinskom konstrukterstvu, promotor upotrebe vektorskog računa u nastavi mehanike te neumorni popularizator znanosti, a ostavio je vrijedne radove i u teoriji pomicanja polova Zemlje. Godine 1923. bio je delegat Kraljevine SHS i Srpske pravoslavne crkve na Svepravoslavnom crkvenom saboru u Carigradu i autor tamo usvojeneg prijedloga kalendarske reforme, koji ne samo da je trebao zamijeniti u pravoslavnim crkvama i danas korišteni Julijanski kalendar, već istovremeno ponuditi i rješenje kojom bi se na praktičan način na najmanju moguću mjeru svela pogreška u danas univerzalno korištenom Gregorijanskom kalendaru. Prijedlog je temeljen na točnijim astronomskim mjerenjima od onih koja su bila na raspolaganju u vrijeme gregorijanske kalendarske reforme iz 1582. godine kao i na praktičnoj potrebi za kalendarom koji bi bio istovjetan Gregorijanskom u narednih gotovo tisuću godina.

Milutin Milanković, kalendarski problem, povijesni razvoj suvremenog kalendara, pogreška Gregorijanskog kalendar

nije evidentirano