hrvatski

Preobrazba kulturnog krajolika Elafita

U radu je kronološki prikazan razvoj elafitskog kulturnog krajolika s posebnim osvrtom na razdoblje od 19. st. do danas za koje postoji više podataka, a u kontekstu promjena koje su zahvatile i ostale jadranske i sredozemne otoke. Na Elafitima je oblikovanje kulturnog krajolika započelo još u prapovijesno doba, slično kao i na susjednim jadranskim otocima, te se kontinuirano razvijalo do danas. Osobit procvat kulturnog krajolika Elafita zabilježen je u vrijeme uspona Dubrovčke Republike, kad je na Elafitima bila dobro razvijena poljoprivreda, ribarstvo i pomorstvo, uz intenzivnu izgradnju stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata. Poljoprivreda i ribarstvo bile su glavne gospodarske djelatnosti na Elafitima sve do prve polovice 20. st. kad se pojavio turizam. Već tijekom 19. st. započelo je iseljavanje s Elafita kao i s ostalih hrvatskih ali i sredozemnih otoka što je uzrokovalo veliku demografsku i gospodarsku destabilizaciju u narednim razdobljima. Uslijed procesa depopulacije, litoralizacije i deagrarizacije započele su vrlo brze i intenzivne promjene kulturnog krajolika Elafita u vidu sukcesije autohtone ali i alohtone vegetacije na nekada kultiviranim površinama terasa i polja. Suvremene demografske prilike na Elafitima utječu na daljnje napuštanje poljoprivrede i promjene kulturnog krajolika. Plodne otočne udoline danas su pretežno zarasle, a izgledno je potpuno nestajanje krajolika vinograda koji su nekada bili poprilično zastupljeni. Većina poljoprivrednih grana je zapuštena, osim maslinarstva koje mjestimice pokazuje i naznake revitalizacije, u što su uključeni i otočani koji žive izvan otoka. Na razvoj kulturnog krajolika, uz navedene procese depopulacije, deagrarizacije i litoralizacije, nepovoljno utječu i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. U radu su izneseni određeni prijedlozi za daljnji razvoj gospodarstva s naglaskom na turizmu kao vodećoj djelatnosti na otocima. Razvoj Elafita razmatra se u okvirima održivog razvoja koji isključuje masovni turizam i pretjeranu izgradnju novih stambenih i turističkih objekata, a preferira alternativne oblike turizma koji bi se mogli ostvarivati tijekom cijele godine čime bi se optimalno iskoristili postojeći turistički potencijali otoka i stvorila stabilnija gospodarska baza za život otočana. Komplementarno razvoju turizma potrebno je obnavljati tradicionalne otočne djelatnosti – poljoprivredu, stočarstvo i ribarstvo kojima se, uz gospodarsku dobit, ujedno aktivno štite i održavaju tradicionalni poljodjelski uzorci kulturnog krajolika.

kulturni krajolik ; Elafiti ; Dubrovnik ; litoralizacija ; depopulacija ; deagrarizacija ; hrvatski otoci

nije evidentirano