hrvatski

Obrazovanje o prirodnim prijetnjama i smanjenju rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj

Uvod Katastrofe povezane s procesima u prirodi, odnosno prirodnim prijetnjama, svake godine uzrokuju velik broj ljudskih žrtava te velike materijalne i ekonomske štete i gubitke diljem svijeta. Samo u 2017. godini zabilježeno je 318 prirodnih katastrofa koje su uzrokovale 9503 smrtnih slučajeva i 314 milijardi USD štete te izravno ili neizravno utjecale na 96 milijuna ljudi na gotovo svim kontinentima (CRED, 2018). Kvalitetna izobrazba te podizanje svijesti o prirodnim prijetnjama čine jednu od najvažnijih komponenti u smanjenja rizika od katastrofa usmjerenih ka stvaranju otpornog društva. Iskustvo nam pruža veliku količinu informacija o važnosti i pozitivnim učincima podučavanja djece da smanje rizik od katastrofa. Najistaknutiji i nadaleko poznati primjer je priča o desetogodišnjoj učenici iz Britanije, Tilly Smith, koja je na satu geografije učila o tsunamijima. Iako Ujedinjeno Kraljevstvo nije zemlja tsunamija, naučila je osnove, te je za vrijeme boravka u Tajlandu primijetila je i prepoznala znakove tsunamija i upozorila roditelje i turiste da se odmaknu od obale i time spasila više od 100 života (UNISDR, 2006). Podizanje svijesti o važnosti smanjenja rizika od katastrofa jedan je od ciljeva Hyogo okvirng plana djelovanja 2005-2015 (UNSIDR, 2005) te u Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa 2015-2030 (UNISDR, 2015). Prema Procjeni rizika od katastrofa (Vlada RH, 2015.) u Hrvatskoj je identificirano 28 različitih prijetnji, među kojima su potres, poplava i šumski požar najrizičnije. Zbog velikog broja prirodnih prijetnji u Hrvatskoj evidentna je potreba za adekvatnom edukacijom o prirodnim prijetnjama i smanjenju rizika od katastrofa na nacionalnoj razini. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji sveobuhvatno formalno obrazovanje s ciljem smanjenje rizika od katastrofa (SROK). Upravo stoga ovo istraživanje ima tri cilja: (1) utvrditi razinu znanja i svijesti o prirodnim prijetnjama i smanjenju rizika od katastrofa među nastavnicima geografije te nasumično odabranim punoljetnim stanovnicima Republike Hrvatske, (2) dati pregled trenutne situacije u provedbi SROK-a u hrvatskom obrazovnom sustavu, (3) ukazati na važnost uključivanja SROK-a u primarnu i sekundarnu (formalnu, neformalnu, neformalnu) razinu kurikuluma geografije te ostalih srodnih predmeta. U tu svrhu provedena su dva neovisna anketna istraživanja te su analizirani postojeći udžbenici geografije i novi Kurikulum (Ministarstvo znanosti, 2018). Prvo istraživanje, provedeno je među nastavnicima geografije, tijekom Županijskih seminara za nastavnike geografije u Splitu, Zadru i Rijeci. Drugim istraživanjem ispitivani su stavovi i mišljenja punoljetnih građana Republike Hrvatske. Rezultati Anketirano je ukupno 133 nastavnika geografije što čini oko 30 % od ukupnog broja nastavnika u Riječkoj i Splitskoj makroregiji te oko 10 % svih nastavnika geografije u Hrvatskoj. Svrha ankete bila je utvrditi jesu li nastavnici upoznati s prirodnim prijetnjama i smanjenjem rizika od katastrofa te dobiti povratnu informaciju o spremnosti uključivanja SROK-a u formalno obrazovanje. U ispitivanju punoljetnih građana Republike Hrvatske o razini znanja o prirodnim prijetnjama i smanjenju rizika od katastrofa sudjelovalo je 1104 građana u dobi između 18 i 95 godina, odnosno 0, 033 % građana te dobne skupine. S obzirom da u većem broju članova populacije, manja proporcija te populacije treba biti zastupljena u ispitivanju da bi uzorak bio reprezentativan (Cohen i suradnici, 2007), broj ispitanika obuhvaćen ovim ispitivanjem smatra se relevantnim. Utvrđeno je da se 96 % građana Republike Hrvatske do sada susrelo s terminom prirodne prijetnje, no vrlo mali udio ispitanika to povezuje s formalnim obrazovanjem i nastavom geografije. Iako geografija kao interdisciplinarna znanost pruža brojne mogućnosti za razumijevanje svih aspekata prirodnih prijetnji te ima ključnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofe, pri određivanju uloge Geografije kao školskog predmeta u procesu stjecanja znanja o prirodnim prijetnjama, rezultati su poražavajući. Naime, 5, 3 % ispitanika smatra da je određeno znanje o prirodnim prijetnjama steklo u osnovnoj školi, a 5, 7 % u srednjoj školi. No, kada je riječ o poznavanju procesa, poput poplava, potresa ili suše, uloga geografije je prepoznata. Naime, analiza značaja Geografije kao školskog predmeta u stjecanju osnovnih znanja o pojedinim prijetnjama pokazala je da većina ispitanika, bez obzira na dobne skupine, smatra kako je uloga Geografije značajna pri čemu najveći udio ispitanika (62 %) s geografijom povezuje znanja o potresima. Takav rezultat je u dobroj suglasnosti s dosad važećim kurikulumom (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2006., 2011., 2015.) i udžbenicima u upotrebi, gdje su potresi tema koja se je, iako nedovoljno, najdetaljnije i najprikladnije obrađivala. Međutim ti rezultati ovise i o spremnosti i sposobnosti nastavnika kako će uključiti spomenute teme u nastavu. Iako je početna pretpostavka, bila da većina nastavnika neće biti upoznata s važnošću SROK-a rezultati su pokazali potpuno suprotno, nastavnici su bili upoznati i shvaćaju važnost SROK-a, iako je tema tek neznatno spomenuta u sadašnjem nastavnom planu i programu, a većina nastavnika uključenih u istraživanje nije imala nikakvo formalno obrazovanje o srodnim temama. Nadalje, gotovo 90 % nastavnika smatra da je nužno uključivanje tema vezanih uz SROK u formalnu edukaciju, a kao najpogodniji način odabrali su SROK kao međukurikularnu temu. Zaključak Relativno mali udio stanovništva ima potrebna znanja o prirodnim prijetnjama te mogućim mjerama smanjenja rizika od katastrofa, što ukazuje na nedovoljnu i neadekvatnu edukaciju u sklopu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Takvo stanje pokazuje neznanje i neinformiranost o prirodnim prijetnjama, odnosno o mjerama smanjenja rizika od katastrofa koje mogu provoditi kako pojedinci tako i zajednice. Geografija kao interdisciplinarna znanost pruža izvrsne mogućnosti za razumijevanje svih aspekata prirodnih prijetnji te ima ključnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa. Nova reforma kurikuluma usmjerena je na razvijanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, povećanje funkcionalne razine pismenosti studenata, povezivanje obrazovanja s potrebama i interesima učenika te povezivanje obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva. Kao takva, omogućuje implementaciju SROK-a u Geografiji kao i drugim školskim predmetima, no to će uvelike ovisiti o spremnosti i kompetentnosti nastavnika.

smanjenje rizika od katastrofa, prirode prijetnje, obrazovanje, Hrvatska

nije evidentirano