hrvatski

Narav došašća prema Zbornoj molitvi Prve nedjelje došašća

Zborna molitva jedna je od predsjedateljskih molitava (pokraj darovne i popričesne) koje su u euharistijskom slavlju pridržane svećeniku. Njome se, kako to zgodno izriče Opća uredba Rimskoga misala, izriče narav slavlja. Došašće ili advent, vrijeme je u liturgijskoj godini koje kronološki neposredno prethodi Božiću, ali se također nastavlja nakon tzv. posljednjih nedjelja kroz godinu. Takav vremenski položaj daje mu mogućnost simbolizma i simboličkih elemenata kojima govori i poučava i o Božiću, dakle Kristovu rođenju ili prvom dolasku u tijelu, ali i o drugom Kristovu dolasku u slavi. Konačno nedjelja kao osnovni kršćanski blagdan, određuje ritam cijeloj crkvenoj, liturgijskoj godini. Naravno, i u došašću. Nedjelje su stoga osnove razvoja poruke i teologije svakoga liturgijskoga ciklusa. Tako zborne molitve u nedjelje došašće izriču na sažet i jezgrovit način ono što se slavi. Prva nedjelja došašća i njezina zborna molitva u euharistijskom slavlju svojevrsni je uvod u došašće i upućuje na daljnji razvoj i tumačenje značenja i naravi ne samo te nedjelje, već, možemo reći, i cijeloga došašća. Kroz prizmu značenja osnovnih pojmova u zbornoj molitvi Prve nedjelje došašća te njihovo tumačenje u kontekstu slavlja, osvjetlat ćemo neke manje naglašene vidove došašća.

Došašće ; Zborna molitva ; Vjernici ; Revnost ; Kraljevstvo nebesko

nije evidentirano