hrvatski

Nazivlje u generativnoj gramatici

Pojava generativne gramatike polovicom 20. stoljeća označila je znatan zaokret u pristupu prirodnomu jeziku prema u to vrijeme vladajućoj strukturalističkoj teoriji i prema tradicionalnoj gramatici i jezikoslovlju. Posljedica je pojave nove teorije velik broj novih pojmova i naziva kojih nije bilo Pojava generativne gramatike polovicom 20. stoljeća označila je znatan zaokret u pristupu prirodnomu jeziku prema u to vrijeme vladajućoj strukturalističkoj teoriji i prema tradicionalnoj gramatici i jezikoslovlju. a to znači da ih nema ni u starijim jezikoslovnim rječnicima. Generativna se teorija od početka do danas neprestano razvijala i mijenjala. Više je puta tijekom toga razdoblja mijenjan i opći teorijski okvir, a unutar svakoga okvira razvijao se niz podteorija. Zbog toga se stalno u teoriji pojavljuju novi pojmovi i novi nazivi, a neki pojmovi djelomice mijenjaju svoje definicije i značenja. Katkad se zbog toga modificiraju i sami nazivi, a neki pojmovi koji su u određenome razdoblju i teorijskome okviru imali veliku ulogu u kasnijim razdobljima gube važnost, a time se i njihov naziv prestaje upotrebljavati. Hrvatsko nazivlje generativne gramatike nije do danas bilo usustavljeno ni sustavno normirano. Stoga je projekt Jena prilika da se usustavi i normira barem dio nazivlja generativne gramatike.

generativna gramatika, terminologija, sintaksa, fonologija, hrvatski jezik

nije evidentirano