hrvatski

Neki aspekti moralnosti srednjoškolaca u kontekstu atraktivnosti školskih programa

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi potencijalne prediktore koji dobro diskriminiraju učenike srednjih škola (programa) različitih razina atraktivnosti, pri čemu je naglasak bio na neke sociodemografske karakteristike učenika i neke komponente njihove moralnosti. Istraživanje je provedeno na završnim razredima (treći i četvrti razred) gimnazija i strukovnih srednjih škola u Zadru. Škole su kategorizirane u četiri kategorije (niska, srednja, visoka i vrlo visoka atraktivnost) na osnovi prosječnog školskog uspjeha njihovih učenika u osnovnoj školi i interesa za upis u tu školu. Iz svake kategorije je izabrana po jedna srednja škola (dva razredna odjeljenja) u kojoj je provedeno istraživanje na 189 srednjoškolaca. Analiza dobivenih rezultata je pokazala postojanje dviju značajnih diskriminacijskih funkcija koje vrlo dobro determiniraju izbor/upis srednjoškolskih programa različite atraktivnosti. Prva diskriminacijska funkcija je uglavnom saturirana razinom moralnog rasuđivanja, samopercepcijom moralnih kvaliteta te financijskim statusom obitelji, a ujedno ima i najveću prediktivnu snagu za izbor gimnazijskih u odnosu na strukovne programe. Druga diskriminacijska funkcija ima manju prediktivnu važnost te uključuje i neke druge sociodemografske značajke (spol, veličina mjesta življenja). Ova funkcija također značajno doprinosi objašnjenju ukupne varijance kriterijske varijable na način da u većoj mjeri razlikuje upise u srednjoškolske programe sličnijih sadržaja (na primjer, razlike u atraktivnosti unutar različitih gimnazijskih programa).

atraktivnost srednjoškolskih programa ; moralno rasuđivanje ; samoprocjena moralnosti

nije evidentirano