hrvatski

Kolonizacija novog kordona Karlovačkog generalata krajem 18. stoljeća

Predavanje održano u sklopu programa Kulturni četvrtak u Hrvatskom državnom arhivu 20. travnja 2017. Na temelju istraživanja arhivskog gradiva iz Hrvatskoga državnog arhiva, predavanje će prezentirati glavne karakteristike procesa kolonizacije teritorija kojega je Habsburška Monarhija stekla nakon rata s Osmanskim Carstvom 1788. – 1791., na području današnjega Korduna i Ličkoga Pounja, čime je uglavnom i definirana današnja državna granica između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. S obzirom na karakter dostupnog gradiva, istraživački će fokus biti usmjeren na okolnosti prelaska prebjega s osmanskoga na habsburški teritorij, zatim na proces kolonizacije krajišnika te karakter novopodignutih sela na isturenom pograničnom području. Za razliku od ranijih kolonizacija, taj je proces imao bitno drukčije karakteristike jer su nova pogranična naselja prvi put građena planski i u kontroliranim uvjetima. Nova sela razlikovala su se od starih krajiških sela u unutrašnjosti također zbog činjenice što su bila važan segment kordonskog sustava, koji je habsburški prostor štitio od upada neprijateljskih jedinica i učestalih pojava epidemija, što je znatno utjecalo na njihov izgled i smještaj. Kolonizacija je, između ostaloga, podrazumijevala formiranje sela na točno određenim lokacijama, izgradnju kuća iste forme te normiranje veličine zemljišnoga posjeda, čiji se dio prostirao tik uz kuće. Krajiška administracija vodila je računa i o broju stanovnika u pojedinim selima, kao i o prosječnom broju članova unutar pojedine obitelji/zadruge.

Habsburška Monarhija, Hrvatska, Vojna Krajina, 18. stoljeće, kordon, kolonizacija, migracije,

nije evidentirano