hrvatski

DANUBEparksCONNECTED – povezivanje zaštićenih područja Dunava za dunavski stanišni koridor

Dunav kao druga najduža rijeka u Europi i vodom jedna od najbogatijih, na svom dugom putu prema ušću u Crno more prolazi kroz različite klimatske zone te meandrirajući oblikuje krajobraz i utječe na hidrološke, geografske i biološke karakteristike područja. Navedeni parametri utječu na visok stupanj bioraznolikosti koji se očituje u brojnosti biljnih i životinjskih vrsta te stanišnih tipova. Mreža zaštićenih područja Dunava (DANUBEPARKS) obuhvaća najočuvanije ekosustave koji su ugroženi zbog fragmentacije staništa te je njihovo očuvanje ograničeno. Cilj projekta DANUBEparksCONNECTED upravo je kroz tematske aktivnosti istražiti bioraznolikost flore i faune, prisutnost ugroženi stanišnih tipova na međunarodnoj razini te provedenim aktivnostima i izradom strategija, obnoviti i održavati povezanost vrijednih staništa i ekosustava dunavskog sliva. Tematske aktivnosti podijeljene su u cjeline ; DANUBE FREE SKY – utvrđivanje kritičnih točaka za stradavanje ptica na dalekovodima, DANUBE DRY HABITAT CORRIDOR – floristička inventarizacija i kartiranje suhih travnjaka dunavskih parkova, RIPARIAN FORESTS – terenska verifikacija strukturnih parametara šumskih ekosustava, te DANUBE WILDisland CORRIDOR – zaštita riječnih otoka kroz monitoring ihtiofaune. Tijekom dvogodišnje studije analize stradavanja ptica na dalekovodima utvrđeno je 8 žrtava elektrokucije podijeljenih u 6 vrsta koje su pronađene na 5 različitih trafostanica. Vrste najviše pogođene elektrokucijom su vjetruša i kukuvija, zatim bijela roda, škanjac, obični golub i siva vrana. Florističkom inventarizacijom suhih travnjaka zabilježeno je 188 svojti za područje Zmajevac-Batina-Bansko brdo, odnosno 136 svojti flore za područja Opatovac-Šarengrad-Bapska. Među ukupnim popisom nalazi se 40 vrsta koje su svojim značajkama vezane uz suhe travnjake i njihova prisutnost potvrđuje postojanje ciljnih stanišnih tipova 6240* Subpanonski stepski travnjaci i 6250* Panonski stepski travnjaci na praporu. Analizom i kartiranjem šumskih ekosustava utvrđene su površine fragmentiranih prirodnih staništa i alohtonih kultura euroameričke topole. Monitoringom ihtiofaune divljih otoka temeljenom na inventarskom ulovu elektroagregatom i ribarskim mrežama utvrđeno je ukupno 28 vrsta koje su svrstane u 10 porodica. Najbrojnija porodica su šaranke (Ciprinidae) sa 13 utvrđenih vrsta. Dominantne vrste u ulovu su uklija, babuška, okrugli glavoč, zatim bolen, deverika i crni somić. Alohtone vrste zastupljene su sa 30 % u ukupnom broju vrsta utvrđenih na divljim otocima.

Dunavski parkovi ; zaštićena područja ; bioraznolikost ; ptice ; ribe ; flora

nije evidentirano

engleski

DANUBEparksCONNECTED – bridging the Danube protected areas towards a Danube habitat corridor

Dunav kao druga najduža rijeka u Europi i vodom jedna od najbogatijih, na svom dugom putu prema ušću u Crno more prolazi kroz različite klimatske zone te meandrirajući oblikuje krajobraz i utječe na hidrološke, geografske i biološke karakteristike područja. Navedeni parametri utječu na visok stupanj bioraznolikosti koji se očituje u brojnosti biljnih i životinjskih vrsta te stanišnih tipova. Mreža zaštićenih područja Dunava (DANUBEPARKS) obuhvaća najočuvanije ekosustave koji su ugroženi zbog fragmentacije staništa te je njihovo očuvanje ograničeno. Cilj projekta DANUBEparksCONNECTED upravo je kroz tematske aktivnosti istražiti bioraznolikost flore i faune, prisutnost ugroženi stanišnih tipova na međunarodnoj razini te provedenim aktivnostima i izradom strategija, obnoviti i održavati povezanost vrijednih staništa i ekosustava dunavskog sliva. Tematske aktivnosti podijeljene su u cjeline ; DANUBE FREE SKY – utvrđivanje kritičnih točaka za stradavanje ptica na dalekovodima, DANUBE DRY HABITAT CORRIDOR – floristička inventarizacija i kartiranje suhih travnjaka dunavskih parkova, RIPARIAN FORESTS – terenska verifikacija strukturnih parametara šumskih ekosustava, te DANUBE WILDisland CORRIDOR – zaštita riječnih otoka kroz monitoring ihtiofaune. Tijekom dvogodišnje studije analize stradavanja ptica na dalekovodima utvrđeno je 8 žrtava elektrokucije podijeljenih u 6 vrsta koje su pronađene na 5 različitih trafostanica. Vrste najviše pogođene elektrokucijom su vjetruša i kukuvija, zatim bijela roda, škanjac, obični golub i siva vrana. Florističkom inventarizacijom suhih travnjaka zabilježeno je 188 svojti za područje Zmajevac-Batina-Bansko brdo, odnosno 136 svojti flore za područja Opatovac-Šarengrad-Bapska. Među ukupnim popisom nalazi se 40 vrsta koje su svojim značajkama vezane uz suhe travnjake i njihova prisutnost potvrđuje postojanje ciljnih stanišnih tipova 6240* Subpanonski stepski travnjaci i 6250* Panonski stepski travnjaci na praporu. Analizom i kartiranjem šumskih ekosustava utvrđene su površine fragmentiranih prirodnih staništa i alohtonih kultura euroameričke topole. Monitoringom ihtiofaune divljih otoka temeljenom na inventarskom ulovu elektroagregatom i ribarskim mrežama utvrđeno je ukupno 28 vrsta koje su svrstane u 10 porodica. Najbrojnija porodica su šaranke (Ciprinidae) sa 13 utvrđenih vrsta. Dominantne vrste u ulovu su uklija, babuška, okrugli glavoč, zatim bolen, deverika i crni somić. Alohtone vrste zastupljene su sa 30 % u ukupnom broju vrsta utvrđenih na divljim otocima.

Danube Parks ; protected areas ; biodiversity ; birds ; fishes ; flora

nije evidentirano