Molekularna biologija na početku 21.stoljeća: organizacija genoma (CROSBI ID 27899)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Šerman, Draško
hrvatski
Molekularna biologija na početku 21.stoljeća: organizacija genoma
Čovjek ima negde od 50 000-100 000 gena (oko 3, 15 milijardi parova baza). Sekvenciranje ljudskog genoma je bila najvažnija znanstveno-istraživačka utrka krajem prošlog stoljeća. Molekularna analiza DNA ukazuje da je veliki dio genoma izgrađen od ponavljajućih jednostavnih slijedova nukleotida bez neke informacijske vrijednosti, ponovljenih u nizu s istim, odnosno obrnutim usmjerenjima, više ili malo puta, te satelitne DNA. Manji dio sastavljen je od jednom zastupljenih slijedova nukleotida u kojima se većinom nalaze naši klasični strukturni geni. Najistraživanije grupe gena su histonski geni, geni za rRNA i tRNA, hormone rasta, onkogeni, HLA (supergeni), globinski, te imunoglobulinski geni. U ljudi je također prisutan fenomen nestabilne DNA, čija se pojava očituje u nekim nasljednim bolestima (Huntingtonova bolest, lomljivi x-sindrom, mišićna distrofija), s povećanjem iz generacije u generaciju. Istraživanja nestabilne DNA i načina na koji nastaje bolest danas se vode u smjeru stvaranja čipa za identifikaciju defektnih proteina u određenim bolestima kako bi se mogla razviti adekvatna genska terapija.
Ljudski geni, DNA, redoslijed nukleotida
nije evidentirano
engleski
Molecular Biology on the begining of 21.century: Organization of Genome
nije evidentirano
Human Genes, DNA, Nucleotide Sequence
nije evidentirano
Podaci o prilogu
12-35-x.
objavljeno
Podaci o knjizi
Metode molekularne biologije u medicini
Šerman, Draško ; Stavljenić-Rukavina, Ana ; Sertić, Jadranka ; Bulic-Jakuš, Floriana
Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2002.
953-176-129-9