hrvatski

“Calvin's genius” as seen by Hilaire Belloc and Gilbert Keith Chesterton

Na početku rada primjenjuje se strukturalistički teorijsko-metodološki model “konjunktura” i “struktura dugoga trajanja”, kako bi se razjasnile promjene koje u mentalitetu kršćanskoga Zapada sa sobom donosi Calvinovo učenje, kontekstualizirajući ih u općem smis­lu putem relevantnih stranih historiografskih studija različitih autora (Pierre Chaunu, Jean Delumeau, Steven Ozment itd.). U nastavku se u središnjem dijelu rada kalvinizam promatra kao moguće ishodište, odnosno ključni uzrok kasnijega nastanka društveno-ekonomskoga sustava industrijskoga kapitalizma, u prvom redu oslanjanjem na autore poput Hilairea Belloca i Gilberta Keitha Chestertona, a zatim i druge nositelje srodnih pogleda, poput Jacquesa Maritaina, Clivea Staplesa Lewisa, Thomasa Stearnsa Eliota, Viktora Emila Frankla i Ernsta Friedricha Schumachera. Također, uzima se u obzir i mogućnost predreformacijskih promjena u odnosu dijela kršćanskoga Zapada prema kapitalu, trgovini, bankarstvu, lihvi te individualnom stjecanju imovine, o čemu u svojim radovima govori Jacques Le Goff. Naposljetku, na temelju korištene literature, iznosi se autorski zaključak o bitnim promjenama i posljedicama na društvenom i kulturnom planu, koje u okvir zapadne civilizacije unosi učenje Jeana Calvina.

kalvinizam, industrijski kapitalizam, Hilaire Belloc, Gilbert Keith Chesterton

nije evidentirano

engleski

“Calvin's genius” as seen by Hilaire Belloc and Gilbert Keith Chesterton

Na početku rada primjenjuje se strukturalistički teorijsko-metodološki model “konjunktura” i “struktura dugoga trajanja”, kako bi se razjasnile promjene koje u mentalitetu kršćanskoga Zapada sa sobom donosi Calvinovo učenje, kontekstualizirajući ih u općem smis­lu putem relevantnih stranih historiografskih studija različitih autora (Pierre Chaunu, Jean Delumeau, Steven Ozment itd.). U nastavku se u središnjem dijelu rada kalvinizam promatra kao moguće ishodište, odnosno ključni uzrok kasnijega nastanka društveno-ekonomskoga sustava industrijskoga kapitalizma, u prvom redu oslanjanjem na autore poput Hilairea Belloca i Gilberta Keitha Chestertona, a zatim i druge nositelje srodnih pogleda, poput Jacquesa Maritaina, Clivea Staplesa Lewisa, Thomasa Stearnsa Eliota, Viktora Emila Frankla i Ernsta Friedricha Schumachera. Također, uzima se u obzir i mogućnost predreformacijskih promjena u odnosu dijela kršćanskoga Zapada prema kapitalu, trgovini, bankarstvu, lihvi te individualnom stjecanju imovine, o čemu u svojim radovima govori Jacques Le Goff. Naposljetku, na temelju korištene literature, iznosi se autorski zaključak o bitnim promjenama i posljedicama na društvenom i kulturnom planu, koje u okvir zapadne civilizacije unosi učenje Jeana Calvina.

Calvinism, industrial capitalism, Hilaire Belloc, Gilbert Keith Chesterton

nije evidentirano