hrvatski

Porijeklo nanosa u hidrogeološkim sustavima

U stijenama pukotinske i pukotinsko-disolucijske poroznosti prisutan sediment predstavlja bitnu komponentu za pronos različitih vrsta zagađenja. Može biti različitog sastava i porijekla ovisno o geološkim i hidrogeološkim obilježjima vodonosnika, klimi, hidrološkom režimu, vegetacijskim obilježjima i korištenju površina koje prekrivaju vodonosnike. Pod zajedničkim nazivom se pojava takvog sedimenta u vodonosnicima, odnosno na izvorima koji ih dreniraju naziva mutnoća. Autohtonim sedimentom se obično naziva sediment ili nanos koji je porijeklom nastao iz stijena koji su sastavni dijelovi hidrogeološkog sustava, a alohton je onaj koji je u podzemlje dospio najčešće bujičnim ili poplavnim vodama s površine sliva različite udaljenosti od samog izvora. Pretpostavlja se da je sediment alohtonog porijekla pretežito nositelj različitih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama i može se transportirati na vrlo velike udaljenosti u krškim vodonosnicima. Autohton sediment nas opet upućuje na sam sastav hidrogeološkog sustava koji ne možemo uvijek prepoznati iz same analize sastava podzemnih voda te može potjecati iz različitih stijena (vapnenaca, dolomita, silikatne frakcije klastičnih naslaga, zone trošenja itd.).

nanos, mutnoća, pronos zagađenja, podzemne vode, krš

nije evidentirano