talijanski

Civitates, castra e siti isolani dell'arcipelago dalmata: topografia cristiana e realtà insediative

Ovakav naslov doktorske disertacije, koji bi u prijevodu na hrvatski jezik glasio „Gradovi, kastrumi i ostala otočna naselja dalmatinskog arhipelaga: kršćanska topografija i naseobinska zbilja“, nastao je na temelju radova Z. Brusića i M. Zaninovića, koji su gotovo istovremeno napisali dosta slične i iznimno važne studije o starokršćanskim crkvama istočne obale Jadrana. Oba autora su relativno kratkim znanstvenim člancima primijetila kako starokršćanske crkve nastaju na strateški važnim položajima uz pomorsku rutu. Autori su povezali crkve uz pomorske postaje, postavili su pitanje moguće ubikacije xenodochia i samostana u njihovoj blizini, ali su svjesni ograničenosti kratkoga članka, upozorili na potrebu dubljeg i temeljitijeg istraživanja koje bi omogućilo sigurnije determiniranje funkcije ovih sakralnih objekata, ali i pojašnjenje potrebe za njihovom gradnjom na položaju uz plovidbenu rutu. U ovim njihovim sugestijama prepoznat je potencijal za pisanje doktorske disertacije, te se odlučilo na analizu crkava otočnog prostora rimske provincije Dalmacije, u prvom redu jer se radi o lokalitetima koji su bili isključivo dostupni samo pomorskim putem, a u drugom redu, jer je širenje istraživanja na tako široko područje pružalo velike mogućnosti za analizu raznovrsnosti starokršćanske sakralne realnosti unutar specifičnog otočnog prostora u cjelini, ali i svakog otoka pojedinačno koji je po svojim prirodnim i ostalim potencijalima jedinstven. Starokršćanske crkve podjednako se javljaju na najvećim otocima, čija površina prelazi 400 km², do iznimno malenih školja, čija površina ne prelazi 0, 1 km². Rad se sastoji od dva volumena (ukupno 1000 stranica). Prikupljene informacije rezultirale su formiranjem opširnoga kataloga otoka i lokaliteta u drugom volumenu disertacije (ukupno 682 stranice). Katalog je organiziran na način da se u uvodnom dijelu nalazi karta otoka s označenim položajima lokaliteta koji su obrađeni. Nakon toga uslijedio je opis otoka sastavljen od manjih rubrika unutar kojih su doneseni podaci o toponimu, antičkim i kasnoantičkim pisanim povijesnim izvorima u kojima se otok ili neko naselje na njemu spominju, osnovne bibliografske jedinice koje se odnose na otok općenito, te opis otoka unutar kojeg su citirane informacije iz gore navedene bibliografije. Nakon cjeline posvećene otoku općenito, uslijedio je opis pojedinačnih lokaliteta sa starokršćanskim crkvama. Svaki je lokalitet bio obrađen na isti način (ukoliko su to okolnosti i dostupne informacije dopuštale): najprije kratki opis toponima, zatim napomena o tipu naselja, spomen kasnoantičkih epigrafičkih spomenika (ukoliko ih ima, a najčešće ih nema), povijest arheoloških istraživanja, osnovne bibliografske jedinice, te opis s naglaskom na antičku, kasnoantičku i starokršćansku topografiju, te na kraju datacija i prilozi sa slikama. Rasprava je obrađena u prvom volumenu doktorske radnje unutar četiri poglavlja, zaključka i literature na 318 stranici. U uvodnom poglavlju dane su osnovne povijesno- geografske smjernice, da bi se kasnije, kako je naglašeno i u samom naslovu disertacije, u svakom od poglavlja, analizirale posebnosti starokršćanske topografije gradskih naselja, kastruma i ostalih ruralnih naseobina.

Dalmatia ; tarda antichità ; realtà insediative ; città, castra ; chiese paleocristiane ; rotte marittime

nije evidentirano