hrvatski

Identiteti u raspravi Hrvatski književnici mletačke Dalmacije i život njihova doba Tome Matića iz 1925. i 1927

U radu se analiziraju pojedini identiteti: hrvatski, slavenski, turski, mletački (talijanski) i stereotipi u funkciji tvorbe identiteta u raspravi Tome Matića koji 1925. u Radu JAZU , knj. 231 objavljuje opširnu raspravu Hrvatski književnici mletačke Dalmacije i život njihova doba. Drugi dio rasprave objavio je 1927. (Rad JAZU, knj. 233, str. 23-84) Interpretirat će se povijesne, vjerske, kulturne i književne teme, vezane za razdoblje mletačke vladavine u Dalmaciji, odnosno kulturni imaginarij koji je nastao u godini proslave tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. U toj slojevitoj raspravi iz 1925. (no, tu temu možemo u Matića pratiti od početka stoljeća u tekstovima Hrvatska svijest starih Zadrana iz koledara Svačić za 1904. godinu i u studiji Petar Zoranić iz 1909. koje će se također interpretirati u radu), mogu se, između ostalih, pratiti sljedeći narativi: „teška borba za nacionalnu slobodu i opstojnost na nemirnoj granici između Istoka i Zapada, slavna prošlost“ (Usp. Oraić-Tolić, 2006:37), ali i borba za hrvatski jezik i književnost koja se ističe analizom radova Marka Marulića, Petra Zoranića, Petra Hektorovića, Jurja Barakovića i Jeronima Kavanjina i dr. Matić je uputio i na niz primjera iz hrvatske povijesti, kulture i književnosti, odnosno i na druge opuse hrvatskih književnika: Vetranovića, Lucića, Grabovca i drugih.

povijest, identiteti, hrvatski, turski, mletački, narativi, hrvatski jezik i književnost

nije evidentirano