hrvatski

Rječnik kriminalistike i forenzike

Spoznaja da je studentima, praktičarima, osobito onima koji rade u represivnim tijelima, napose u policiji i drugim dijelovima kaznenog pravosuđa i svima drugima koji u radu moraju primjenjivati pravila kriminalističke i forenzične znanosti, potrebno vladanje jezikom kriminalističke struke i forenzike, ponukalo nas je na izradu ovog Rječnika. Iako je ovaj rad nazvan pojmom «rječnik» njegov sadržaj u znatnom dijelu ima enciklopedijska obilježja. Sadržaj Rječnika kriminalistike i forenzike namijenjen je svima koji u okviru svog profesionalnog zanimanja moraju primjenjivati norme kriminalističke znanosti (popularno nazvane kriminalistika) i forenzične znanosti (popularno nazvane forenzika). Sadržaj Rječnika pokušava djelomično odgovoriti potrebama kriminalista i forenzičara, kako praktičara, tako i teoretičara. Ta potreba uvjetovana je i jezikom i specifičnom terminologijom koji se koriste na području kriminalističke i forenzične znanosti i različiti su u odnosu na svakodnevni (laički) jezik. U teoriji i pravilima kriminalističke i forenzične znanosti, kao i njezinoj doktrini, brojni izrazi imaju specifično, kriminalističko značenje. Burno i dinamično vrijeme danas na području kriminalističke i forenzične znanosti (ali ne samo nje) gasi tradicionalne pojmove i dosadašnje misaone sheme i stvara nove. Pri izradi Rječnika rukovodili smo se važnošću pojmova i termina iz područja kriminalističke i forenzične znanosti koji se svakodnevno primjenjuju u području kriminalističkih procedura (formalnih i neformalnih) i u forenzici. Pošlo se od postavke da su pojmovi i termini neophodan „alat“ u radu suvremenih kriminalista i forenzičara na planu otkrivanja, razjašnjavanja i dokazivanja kažnjivih radnji i njihovih počinitelja. Pod pojmom u ovom Rječniku podrazumijeva se zamisao o biti istovrsnih predmeta, pojava i procesa. Pojam je misaona kreacija ili misaono objašnjenje činjenica. Pojmovi nisu refleksije doživljenog iskustva, već na njemu utemeljena misaona kreacija koja prelazi (transcendira) granice iskustva i omogućava snalaženje u novim situacijama. Pojmovi nisu apriorne kategorije, nego historijske, mijenjaju se često i brzo zastarijevaju, jer se stalno mijenja i ljudska spoznaja i objektivna stvarnost s kojom spoznajemo. To dovodi do mogućih teškoća u komuniciranju (tzv. komunikacijski šumovi), čak i među pojedincima koji vladaju istim pojmovnim sustavom. U svezi s rečenim, sadržaj Rječnika kriminalistike i forenzike dobiva posebnu važnost. Treba imati u vidu da se uz svaki pojam veže određeni termin. Uvijek treba uzimati u obzir razlike u pojmovima koje koriste laici, kriminalisti, forenzičari i znanstvenici. Pojmovi koji se koriste u sklopu kriminalističke i forenzične znanosti oblik su konvencije, dogovoren sustav značenja za koji su se kriminalisti (i teoretičari i praktičari) i forenzičari složili da je u stanju izraziti specifičnosti sadržaja kojima se bavi kriminalistička i forenzična znanost. Terminom u ovom radu podrazumijeva se definirani i opće prihvaćen pojam. U Rječniku su zastupljeni kako kriminalistički, tako i znanstveni pojmovi, primarno forenzični u funkciji kriminalista različitih stručnih profila. Jezik kriminalista otvoreni je sustav koji se stalno mijenja i nadograđuje. Područje kriminalističke znanosti s obzirom na njezin predmet interesa, vrlo je dinamično. Naglo proširenje i obogaćivanje kriminalističkog jezika je karakteristika našeg vremena. Budući da kriminalistički rječnik (vokabular) mora vjerno odražavati društvena kretanja u području prevencije i represije kriminaliteta (sprječavanja kriminaliteta i suprotstavljanja kriminalitetu), on je izložen stalnim promjenama. Kriminalistički rječnik mora biti suvremen i jezično otvoren. Suvremenost sadržaja rječnika podrazumijeva ažurnost i aktualnost, a jezična otvorenost puni raspon izraza, od biranih izraza do slenga. Iz izloženog proizlazi da je riječ o rječniku usmjerene namjene. On u dijelu sadrži nekonvencionalne izraze, aktualni stručni kriminalistički žargon, relevantne tehnologizme i slično. Riječ je o vokabularu potrebnom za razumijevanje situacija i materijalne svakodnevnice kriminalista, ali i forenzičara. Namjena Rječnika kriminalistike i forenzike jest u tome da korisnicima kriminalističke provenijencije dade kratka i jasna tumačenja pojmova i termina koji se javljaju u svakodnevnom kriminalističkom radu. Neki pojmovi dani su metaforički. Kriminalistička znanost akcelerativno se obogaćuje pojmovima. Suvremeni kriminalisti u svom svakodnevnom radu susreću se s pojmovima i terminima čije značenje im nije uvijek dovoljno poznato. Komuniciranje i razumijevanje među kriminalistima postaje otežano bez poznavanja pojmova i termina koji se koriste u sklopu kriminalističke i forenzične znanosti. Pri prezentiranju kriminalističkih i forenzičnih pojmova i termina u ovom Rječniku odlučili smo se za abecednu metodu, jer ona omogućava brzo pronalaženje pojmova i termina. Svjesni smo da materijal Rječnika sređen po toj metodi nije dovoljno dorađen onoliko povezano i cjelovito kao što je u leksikonu. Međutim, imajući na umu da je namijenjen širem krugu čitatelja, kao sredstvo za brzo pronalaženje određenog pojma, i da je riječ o svakodnevnom korištenju rječnika, onda takav oblik najbolje omogućava legalno i jednostavno korištenje. Koncepcija i stil Rječnika utemeljeni su na primjeni znanstvenih metoda analize i sinteze, dedukcije i indukcije, generalizacije itd. i kriminalističke trihotomije (kriminalistička taktika, tehnika i metodike). U Rječniku je obrađeno više od 12000 pojmova i termina iz područja kriminalističke i forenzične znanosti i znanosti koje s njom graniče i djelomično se s njom isprepliću. Rječnik sadrži pojmove i termine iz brojnih tekstova, knjiga, časopisa, leksikona i enciklopedija. Neuobičajeno je, a u našem slučaju i nemoguće, registrirati svaki izvor i svakog autora. Zato se na ovom mjestu zahvaljujemo svim znanim i neznanim autorima čije smo rezultate preuzimali ili prilagođavali potrebama ovog Rječnika. Neki pojmovi i termini po prirodi stvari tražili su detaljnije obrazloženje, koju rečenicu tumačenja više od uobičajenog kratkog i škrtog leksikonskog definiranja pojmova i termina. Mislimo da smo uspjeli ukazati na svu dinamičnost kriminalističkih i forenzičnih pojmova i termina, što je značajka suvremene kriminalističke i forenzične znanosti. Dijapazon pojmova i termina vrlo je velik, od onih koji se ne koriste učestalo u otkrivačko dokazne svrhe, ali su važni za pravilan način postupanja kriminalista i forenzičara i ishod postupka, do onih koji se koriste u svakodnevnom kriminalističkom i forenzičnom radu i to vrlo intenzivno. Iako je Rječnik primarno namijenjen kriminalistima i forenzičarima praktičarima, njime se mogu koristiti i stručnjaci različitih stručnih profila. Postoje izvjesne neujednačenosti u izboru, opsegu i stilu obrade pojmova i termina koje su rezultat heterogenosti korištenih izvora, ali i stava autora. Bilo je teško postići odgovarajuću ravnotežu između sveobuhvatnosti i šturosti. Samo oni koji su radili na istim ili sličnim vokabularskim programima znaju koliki je i kakav to posao. Autori su svjesni nesavršenosti i nedorečenosti svog djela (u dijelu), ali istovremeno su duboko uvjereni u korisnost svog djela, što bi njegovo korištenje trebalo potvrditi. Treba imati u vidu da je terminologija kriminalističke znanosti kod nas slabo standardizirana. Budući da je riječ o stručnoj terminologiji, definiranje jednog pojma neizbježno je uvjetovalo uporabu drugih stručnih pojmova i termina za koje ne postoje ekvivalentni izrazi u svako-dnevnom govoru. Takvi stručni izrazi mogu otežati razumijevanje nekih pojmova i termina nedovoljno obaviještenim čitateljima. Da se ne bi ugrozio znanstveni minimum i znanstvena ravnoteža, nismo smjeli ići na populariziranje pod svaku cijenu. Širina obrade pojedinih pojmova i termina nije uvijek u razmjeru s njihovom teorijskom relevantnošću, već s kompleksnošću i višeznačnošću njihovog sadržaja. Sve rečeno treba promatrati kroz prizmu da je temeljna svrha ovog Rječnika da se na jednom mjestu na jasan i pregledan način pruži njegovim korisnicima niz pojmova i termina koji se koriste unutar kriminalističke znanosti, i da im se omogući lakša orijentacija u masi pojmova i termina s kojima se svakodnevno susreću. S obzirom na opširnost nekih objašnjenja pojmova i termina, neki pojmovi, termini, metode i sredstva kriminalističke znanosti mogu se neposredno koristiti u edukacijske svrhe. Građa Rječnika usredotočena je na sadašnjost, a historijski pojmovi i termini obrađeni su u opsegu koji omogućava sagledavanje puta kojim je prošla kriminalistička znanost. Nastojali smo da nam izlaganje bude jasno i razumljivo i da što preciznije obuhvatimo najvažnije elemente svakog pojma i termina. Pojmove i termine primarno smo pokušali objasniti definicijom, a gdje definicija nije bila prikladna ili bi ispala suviše stručna ili suhoparna, pristupili smo deskriptivnom, a koji put, i narativnom načinu obrade. S obzirom na namjenu Rječnika, autori nisu mogli zaobići i najvažnije sadržaje pojedinih kriminalističkih mjera, radnji, instituta i postupaka, kao i neke klasifikacije. Iskreno se nadamo da će ovaj Rječnik udovoljiti svrsi zbog koje je i nastao, tj. da će poslužiti kao izvor kriminalističkih i forenzičnih pojmova i termina, ali i sadržaja pojedinih kriminalističkih mjera i radnji i svojevrstan podsjetnik i vodič u radu kriminalista i forenzičara. Autori će biti zahvalnim cijenjenim čitateljima na svim dobronamjernim primjedbama i sugestijama, na uočenim nedostatcima i previdima, bez kojih danas na žalost, nema niti jednog ovakvog djela. Na kraju istaknuli bismo važnost subjektivnog (konotativnog) značenja riječi koje je uvijek emotivno obojeno i ovisi o osobnom iskustvu pojedinaca, pa i autora Rječnika kriminalistike i forenzike, i često se javlja kao izvor nesporazuma u govornom komuniciranju. Također se vodilo računa i o „jeziku postupka“ kao jeziku kojim nadležna tijela postupka usmeno ili pismeno komuniciraju sa strankama ili drugim sudionicima, kao jeziku kojim stranke i drugi sudionici usmeno ili pismeno komuniciraju s tijelom postupka i međusobno. Obrađeno je područje elemenata razgovora, ispitivanja, posebno tehnika integriranog ispitivanja, intervjuiranja itd., a i frazeologija kao način izražavanja nekog pojma s grupom povezanih riječi ili s rečenicama koje su s istim pojmom vezane samo po smislu. Autori su posebno vodili računa o leksiku kao fondu riječi koji su koristili. Imalo se u vidu da su identifikacijski relevantne osobitosti leksika: arhaizmi, korištenje novih riječi, žargon, riječi određenog područja, uporaba stranih riječi i termini tehnici. U Rječniku kriminalistike i forenzike korišten je sav tekstualni materijal Rječnika kriminalistike, kojega su autori Duško Modly, Marijan Šuperina i Nedžad Korajlić, uz odobrenje i suglasnost prof. dr. sc. Duška Modlya, nositelja svih autorskih prava navedenoga Rječnika kriminalistike, ISBN 978-953-55078-0-2.

rječnik ; kriminalistika ; forenzika

nije evidentirano