hrvatski

Prilozi povijesti turizma u petrinjskom kraju

Dokumentirani početci turizma petrinjskoga kraja mogu se povezati s posjetom Ljudevita Farkaša Vukotinovića, hrvatskoga književnika, političara, gospodarstvenika te nadasve istaknutoga istraživača i prirodoznanstvenika koji je godine 1890. posjetio Banovinu. Posjet koji je trajao četiri dana Vukotinović je opisao u kratkom članku objavljenom u Narodnim novinama u kojem iznosi niz zapažanja i podataka vezanih uz floru, geologiju, gospodarstvo, kulturu, etnologiju i povijest grada Petrinje i njezine okolice. Vukotinović je posebno bio impresioniran brojnim ružama oko srednjovjekovne utvrde Klinac-grad. Za petrinjski Banovinu Vukotinović ističe da se radi o zanimljivoj turističkoj destinaciji koja potencijalne posjetitelje može privući pitomim krajobrazom i povijesnim naslijeđem. Neki motivi s Banovine (samostan u Čuntiću i utvrda Klinac) predstavljeni su na Milenijskoj izložbi u Budimpešti godine 1896. s ciljem da se prikažu najljepši hrvatski predjeli. Također, valja spomenuti i automobilsko-turističku rutu koja je opisana u knjižici Uspomena Hrvatskog automobilskog kluba u Zagrebu iz 1908. godine, a koja detaljno opisuje automobilsku rutu Zagreb – Kostajnica. Navedeni primjeri pokazuju da je već koncem 19. stoljeća prepoznato da je Banovina pružala jedinstveni turistički doživljaj. Danas se ljepote i bogata kulturno-povijesna tradicija Banovine mogu iskoristiti za inovativne oblike elitnoga turizma kao što su prirodoznanstveni i znanstveni turizam, astroturizam (turizam tamnoga neba), pčelarski turizam (apiturizam) i sl. Kako je Banovina, posebno u svojim zabačenim zaseocima, još uvijek nalik na neku vrstu vremenske kapsule, također su zanimljivi povijesni, etnografski i općenito kulturni turizam.

Ljudevit Frakaš Vukotinović, prirodoslovlje, astronomija, ružičnjak, znanstveni turizam

nije evidentirano