hrvatski

Pčelinje paše, pčelarstvo i proizvodnja meda na Banovini

Velika reljefna i pedološka raznolikost Zrinske gore uvjetovala je pojavu sedam šumskih zajednica s nizom prijelaznih oblika iz jedne zajednice u drugu kao i brojne ekotone koji se stvaraju na prijelazu između šuma i poljodjelskih površina. Bukva je najraširenija vrsta toga područja, zatim slijede hrast kitnjak, hrast lužnjak, kesten i joha. Za pčelarstvo su najvažnije šumske vrste: pitomi kesten, lipa, bagrem, a s manjim udjelom dolaze voćkarice, javori i oskoruše. Osim izrazito brdskoga i šumskoga područja postoje pobrđa, gorski obronci, uzvisine, udoline i tipičan nizinski krajolik gdje su se razvile različite livadne zajednice, travnjaci i pašnjaci. U poglavlju pčelarstvo i medarstvo predstavljeni su podatci o broju košnica na Banovini (općina Petrinja, Glina, Dvor, Kostajnica, Kukuruzari i Majur), statusu pčelara i medarstvo uz određene ekonomske pokazatelje te najvažnije aktivnosti u pčelarskim udrugama.

Banovina, Zrinska gora, pčelinje paše, pčelarstvo i medarstvo

nije evidentirano