hrvatski

Utjecaj dijaspore i recentnoga iseljavanja na rezultate izbora u Republici Hrvatskoj

Hrvatska dijaspora zbog recentnoga iseljavanja svake je godine sve brojnija dok je istovremeno broj birača u dijaspori sve manji, kao i interes za izbore u Republici Hrvatskoj. Ova činjenica predstavlja ozbiljnu indiciju o nepovjerenju iseljenika u hrvatski politički sustav. Ključan administrativni problem čini zakonska stavka prema kojoj iseljenici ne mogu glasovati u XI. izbornoj jedinici (za dijasporu) dok se potpuno ne odjave iz Hrvatske. Pored činjenice što EUROSTAT, DESTATIS i BAMF pokazuju da hrvatski Zakon o prebivalištu ne poštuje više od 60 % hrvatskih iseljenika jer se pri iseljavanju ne odjavljuju iz Hrvatske, birački popis nije uređen. Problematičnu stavku čini i sama metodologija kreiranja biračkoga popisa prema kojem se čak i oni iseljenici koji se odjave na pet godina ne smatraju iseljenicima s trajnom namjerom iseljenja, što rezultira zadržavanjem netočnoga registra i popisa birača. Osnovna metodologija rada zasniva se na analizi primarnih baza podataka kao što su registar birača i popis birača, službenim demografskim bazama EUROSTAT, DESTATIS, BAMF, DZS te Zakonu o registru birača i izvješćima Ministarstva pravosuđa, kao i sekundarnim izvorima. Rezultati: Analiza podataka pokazuje da Hrvatska 2021. godine ne može imati 3 674 695 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. S druge pak strane, u dijaspori je registrirano svega 184 786 birača (uključujući i Hrvate iz BiH). Analiza pokazuje da je broj birača u dijaspori znatno veći nego što se pokazuje u službenim izvješćima. Unatoč činjenici eksponencijalnoga porasta trenda iseljavanja od ulaska Hrvatske u EU i činjenici da je 2018. u Njemačkoj živjelo 405 000 hrvatskih građana, u isto vrijeme u Registru birača bilo je samo 86 984 hrvatskih birača dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29 000. U Njemačkoj je na hrvatskim parlamentarnim izborima 2020. glasalo svega 2103 glasača, što na više od 300.000 osoba s pravom glasa predstavlja izlaznost od 0, 7 %. Konkretne mjere koje bi poboljšale odnose s izvandomovinskom Hrvatskom su: 1. Uvođenje elektroničkoga glasovanja putem aplikacije e-građanin ; 2. Podjela XI. izborne jedinice na: Iseljeništvo u Europi, Hrvati u BiH, Prekooceanske zemlje ; 3. Automatska registracija osoba koje izbivaju iz zemlje dulje od pet godina u registru i popisu birača kao osobe koje glasuju u XI. izbornoj jedinici.

gastarbajteri ; SFRJ ; Njemačka ; integracija ; povratak

nije evidentirano