hrvatski

Struktura i sastav beskralježnjaka u naselju alge Corallina officinalis na području južne Istre

Crvena inkrustrirajuća alga Corallina officinalis pruža zaklon mnogim beskralježnjacima u području mediolitorala od djelovanja valova, predacije i isušivanja. Karakteristična morfološka struktura i složenost naselja ove alge imaju veliki utjecaj na bioraznolikost ove zajednice. Cilj ovog rada bio je utvrditi naselja alge C. officinalis na području južne Istre te ispitati razlike u sastavu beskralježnjaka unutar naselja alge na područjima pod antropogenim utjecajem i područjima izvan antropogenog utjecaja. Drugi cilj bio je istražiti sezonske promjene u sastavu beskralježnjaka s posebnim osvrtom na mekušce uzimajući u obzir vegetacijski maksimum i minimum alge. Treći cilj bio je koristiti metodu DNA barkodiranja u svrhu detaljnijeg određivanja beskralježnjaka. Na četiri područja uzorkovanja odabrano je 9 lokacija i 18 lokaliteta gdje je pokrivenost algom bila veća od 90%. Na svakom lokalitetu uzorkovanje je provedeno kvantitativno u 3 replikata, struganjem unutar kvadrata veličine 5x5 cm. U uzorcima uzetim u maksimumu vegetacijske sezone (zima) alge ukupno je izolirano 29.711 jedinki beskralježnjaka, a u minimumu vegetacijske sezone (ljeto) 22.292 jedinki. Prosječan broj jedinki po kvadratnom metru iznosio je 220.000 za zimu i 165.200 za ljeto, sa zabilježenim maksimumom od 586.000 jedinki tijekom zime na lokaciji Stupice. Dominantne skupine bile su amfipodni rakovi, mnogočetinaši, školjkaši i puževi, koji su činili više od 80% svih beskralježnjaka pronađenih unutar naselja alge. Sezonska dinamika uzorkovanja pokazala je da su uzorci uzeti u maksimumu vegetacijske sezone alge imali veću gustoću beskralježnjaka, naspram uzoraka uzetih u minimumu vegetacijske sezone. Antropogeni utjecaj odrazio se na brojnost najabundantnijih vrsta puževa i školjkaša te se može uočiti smanjenje prosječne brojnosti jedinki na lokacijama pod antropogenim utjecajem. DNA barkodiranje pokazalo se kao koristan alat te je molekularno determinirano 17 vrsta puževa i 14 vrsta školjkaša. BOLD baza podataka nadopunjena je s 45 DNA barkoda od kojih su za bazu bile nove 2 vrste školjkaša i 7 vrsta puževa. Sveobuhvatan sastav beskralježnjaka ukazuje na visoku bioraznolikost unutar naselja alge C. officinalis s najvišom zabilježenom maksimalnom gustoćom jedinki beskralježnjaka u usporedbi sa sličnim istraživanjima diljem svijeta.

beskralježnjaci, Corallina officinalis, kartiranje, bioraznolikost, antropogeni utjecaj, južna obala Istre, DNA barkodiranje

nije evidentirano