hrvatski

Kazalište i grad-prilozi za povijest Zagreb kroz razvoj njegova kazališta nakon II. svjetskog rata (1945.-1950.)

U članku je riječ o uskoj povezanosti poslijeratnog razvoja grada Zagreba s razvo- jem njegova kazališta, koje je odmah nakon ulaska partizanskih trupa u grad, u svibnju 1945., prozvano Hrvatskim narodnim kazalištem. Ljeti iste godine, kad se u svim ustano- vama kulture i prosvjete odvijaju procesi kažnjavanja na sudovima časti i kad nova kazališ- na uprava na čelu s Ivom Tijardovićem priprema svoju prvu sezonu, kulturni život Zagreba polako se uspostavlja unatoč teškim poratnim ekonomskim prilikama te postupno dolazi do metamorfoze njegova kulturnoga sustava. Iako se grad u to doba snabdijeva racionali- ziranim artiklima preko državnih ustanova jer je trgovački distribucijski aparat još preslab te vladaju teške ekonomske, financijske i komunalne prilike, u kazalištu se od rujna 1945. svakodnevno, na dvjema scenama, izvodi zahtjevan umjetnički program te se ono postavlja u sâm centar gradskih i republičkih zbivanja. Iako, osim kazališnoga poleta i dotad rijetko u povijesti zabilježenoga uzleta njegovih obiju umjetničkih grana – one dramske i one glazbe- ne – pod utjecajem agitpropizacije društva dolazi i do ekstenzivne kontrole i nadzora Partije te premještanja umjetnika u novoosnovana kazališta širom zemlje, na daskama središnjeg kazališta NRH, koje je redovito i prostor javnih svečanosti, prisutna je u ovom petogodiš- njem razdoblju značajna transformacija repertoara, publike i kritike.

Narodna Republika Hrvatska, Zagreb, nova kulturna i kazališna politika, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, Agitprop kultura.

nije evidentirano