hrvatski

Motivacija, samoefikasnost i lokus kontrole kao prediktori akademskog postignuća i dobrobiti studenata

Cilj istraživanja bio je ispitati subjektivnu dobrobit i akademsko postignuće kod studenata te utvrditi u kakvom su odnosu motivacija, samoefikasnost i lokus kontrole sa subjektivnom dobrobiti i postignućem. Uzorak je činilo 364 studenta i studentica različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi od 21.34 godine (SD = 2.28). Istraživanje je provedeno putem online upitnika, a od instrumenata su korišteni Ljestvica akademske motivacije (Vallerand i sur., 1989), Ljestvica opće samoefikasnosti (Schwarzer i Jerusalem, 1995), Rotterova ljestvica unutarnjeg prema vanjskom mjestu kontrole potkrepljenja (Rotter, 1966) te Ljestvica zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985). Rezultati pokazuju da studenti s visokom subjektivnom dobrobiti imaju i visoku samoefikasnost, više su intrinzično motivirani, imaju internalni lokus kontrole i nižu razinu amotivacije. Studenti koji imaju nižu razinu amotivacije te višu razinu samoefikasnosti i intrinzične motivacije, ostvaruju i veće akademsko postignuće. Nadalje, amotivacija i eksternalni lokus kontrole su negativni, a samoefikasnost i internalni lokus kontrole pozitivni prediktori subjektivne dobrobiti. Utvrđena je medijacijska uloga intrinzične motivacije na odnos samoefikasnosti i subjektivne dobrobiti. Također je utvrđeno da su ženski spol i samoefikasnost pozitivni prediktori akademskog postignuća, dok intrinzična motivacija i amotivacija nisu značajni prediktori akademskog postignuća studenata Sveučilišta u Zagrebu.

subjektivna dobrobit, akademsko postignuće, motivacija, samoefikasnost, lokus kontrole

nije evidentirano