hrvatski

Instrumentalizacija manjina kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti na primjerima Hrvatske i Izraela

Ovim završnim radom, analizira se pitanje instrumentalizacije manjina kao prijetnje, nacionalnoj sigurnosti, na slučajevima Hrvatske i Izraela. Sigurnost i njezino definiranje izrazito je bitno, budući da se na temelju toga provode sigurnosne politike koje posljedično utječu na državu i život pojedinca. U odnosu sigurnosti pojedinca (koja se danas sve više naglašava) i države javlja se svojevrsna sigurnosna dilema. Kod nacionalne sigurnosti su posebno naglašeni opstanak i razvoj te njena uska povezanost s nacionalnim interesima koji proistječu iz temeljnih vrijednosti države. Kod pitanja manjina, naglasak je stavljen na etničke, vjerske i jezične manjine, a posebice na one koje su nedavno nastale kao rezultat političkih zbivanja ili sustavnog naseljavanja na određenom području. Promatranje manjina sa sigurnosnog aspekta ne predstavlja novu sigurnosnu problematiku, ali se često izbjegava zbog tzv. „političke korektnosti“. Sigurnost se sve manje promatra s nacionalnog aspekta i sve veći naglasak se stavlja na njezino ostvarivanje kroz međunarodnu sigurnost što nam je bitno za razumijevanje prijetnji. Nevojne prijetnje nisu zamijenile one vojne s obzirom da se karakter rata nije bitno promijenio, već je stavljen veći naglasak na druga sredstva. Instrumentalizaciju manjina kao prijetnju možemo promatrati u okviru sukoba koji se vodi drugim sredstvima, gdje se ona koristi kao sredstvo ostvarenja velikodržavnih nastojanja. Analiza ruskog slučaja služi kao okvir za prikazivanje takvih prijetnji u odnosu na Hrvatsku i Izrael, gdje se one prezentiraju pomoću povijesnog konteksta i analize sadašnjeg stanja. Analiza primjera Hrvatske i Izraela se provodi komparativno, korištenjem povijesnih izvora, znanstvenih i stručnih radova, zakonskih propisa, strateških dokumenata te medijskih i ostalih izvora.

nacionalna sigurnost ; prijetnje ; manjine ; instrumentalizacija manjina ; Hrvatska ; Izrael

nije evidentirano