hrvatski

Pojava demencije u mlađoj životnoj dobi

Alzheimerova demencija ( AD) i druge vrste demencija javljaju se najčešće u starijoj životnoj dobi. Demencije koje se javljaju u mlađoj životnoj dobi nazivamo presenilnim demencijama. U 1% bolesnika demencija je nasljedna i tu ključnu ulogu imaju geni: amiloid prekursor protein ( APP), presenilin 1 (PSEN1), presenilin 2 (PSEN2). U svakodnevnom radu sve više se evidentiraju bolesnici mlađe životne dobi do 50 godina s različitim kognitivnim deficitom. Tad je potrebna detaljna neurološka i neuropsihologijska obrada kao bi isključili neurodegenerativne, cerebrovaskularne, demijelinizacijske, infektivne bolesti ili ekspanzivne procese. Kod dokazane demencije u mlađih osoba potrebna je i genetička analiza, kao i obrada likvora. U okolnostima pandemije COVID 19 ( SARS COV2) nastojimo bolesnicima pružiti pravovremenu dijagnostiku i adekvatnu skrb, te stalno apeliramo da se na vrijeme jave na obradu i liječenje. Pacijenti se obrađuju hospitalno ili u dnevnim bolnicama. Učini se kompletna laboratorijska obrada, neuroradiološka obrada ( CT ili MR mozga ), elektroencefalografija, neuropsihologijska obrada, analiza likvora. U slučaju potrebe za genetičkim testiranjima ili nadstandardnim obradama ( PET i SPECT), te neurokognitivno testiranje, upućuju se u kliničke bolnice. Svjesni smo da je liječenje AD i drugih demencija simptomatsko, ali i u takvim okolnostima činimo sve da bolesnicima i njihovim obiteljima osiguramo adekvatnu skrb u suradnji s palijativnim timovima na terenu. Pojava demencije u ranoj životnoj dobi predstavlja veliki zdravstveni, psihosocijalni i ekonomski problem, te je ključna suradnja svih dionika skrbi o tim bolesnicima.

demencija ; rana životna dob

nije evidentirano