hrvatski

Litterae armales – grbovnice

Grbovnice (litterae armales) su pisana skupina povijesnih vrela važna za istraživanje grbova odnosno povijesti plemstva, ali i lokalne uprave, samouprave i sl. Iako najranije grbove znamo iz pečata, ipak se prednost u heraldičkom gradivu s pravom daje grbovnicama. Nastanak plemstva i pojava grbovnica dva su povezana procesa. Razlikujemo u Hrvatskoj dva razdoblja u načinu kako se stjecao plemićki status. U Slavoniji se uz staro velikaško plemstvo tijekom, posebno, XIV. st. u vrijeme Anžuvinaca stvaralo tzv. donacionalno plemstvo koje je to postalo dobivanjem posjeda odnosno povlastice od vladara. Plemstvo koje je stečeno donacijom posjeda samo je uzimalo svoje grbove, ali često su potvrdu za njih u obliku grbovnice tražili i dobivali tijekom kasnijih vremena kada je grbovni list postao uobičajena kraljevska povlastica. Tada su njihovi korišteni stari grbovi renovirani odnosno potvrđeni, s naglaskom na izričaju da su to stari grbovni znakovi. Takve listine-grbovnice prepoznaju se po naslikanim grbovima čiji je štit nagnut pod kutom od 45 stupnjeva na desnu heraldičku stranu. Grbovnicama nazivamo one isprave tipa povlastice koje sadrže u sebi opis grba ili i opis i naslikani grb ili samo naslikani grb. Dobivanjem posjeda od vladara plemić je imao obvezu sudjelovati u vojnim pohodima sa svojim banderijem. Njegova se četa razlikovala od drugih po znakovlju na štitu odnosno po grbu. Zato se u latinskoj terminologiji štit naziva arma (oružje – odnosi se to na štit), a isprava koja sadrži potvrdu ili dodjelu grba jest litterae armales.

hrvatska heraldička baština, litterae armales, grbovnice

https://www.matica.hr/hr/575/litterae-armales- grbovnice-28995/