hrvatski

Riječki izvori u sušnom razdoblju

Riječki vodoopskrbni sustav čini sedam izvorišta, ukupne minimalne izdašnosti do 2.430 l/s: izvor Rječine (kota izviranja 325 m n.m.) te priobalni izvori Zvir I i galerija Zvir II, Martinšćica, Perilo, Dobra i Dobrica. U radu su obrađeni i analizirani rezultati srednjih mjesečnih zahvaćenih količina vode, broj dana presušivanja u godini za izvor Rječina, kao i srednje godišnje količine oborina za to područje, u razdoblju od 2000. – 2019. godine. Najvećim dijelom godine potrošači vode na riječkom području opskrbljuju se vodom iz izvorišta Rječina, uglavnom gravitacijskim sustavom. Osnovni nedostatak vodoopskrbe predstavlja presušivanje izvora Rječine, koje se javlja svake godine. Za riječku vodoopskrbu najkritičnija je bila 2013. godina s najvećim brojem suhih dana izvora (160 dana), najmanjom srednjom godišnjom količinom oborina (85 mm) te srednjom vrijednosti količine zahvaćene vode (0, 473 m3/s). To je ujedno bila i jedina godina kada je u vodoopskrbni sustav uključen vodozahvat Zvir II, koji predstavlja stratešku rezervu vodoopskrbe u izrazito sušnim razdobljima. Analizom podataka utvrđen je trend povećanja broja dana u godini s presušivanjem. U prosjeku, u promatranih 20 godina, izvor je bio suh 70 dana godišnje (od svibnja do listopada, s najsušnijim srpnjem i kolovozom). U sušnom razdoblju zabilježena su povremena prekomjerna zaslanjenja izvora Dobrica (maksimalno 1.866 mg/l).

izvorišta riječkog vodoopskrbnog sustava, presušivanje izvora Rječine, zahvaćanje vode, zaslanjenje izvora, koncentracija klorida

nije evidentirano