hrvatski

Tipologija i organizacija otočnih naselja Raba kroz dijakronijski pristup – Prvi podaci multidisciplinarnih istraživanja

Tijekom šest kampanja terenskih pregleda, geofizičkih mjerenja i probnih sondiranja, prikupljen je široki spektar podataka o obrascima naseljavanja otoka Raba koji omogućava definiciju preciznije slike otočnih naselja od bročanogaa doba do ranoga novog vijeka. Ti su podaci korišteni za daljnje analize koje ukazuju na mogućnost podrobnijega definiranja pojedinih naselja s aspekta njihove tipologije i interne organizacije. Stoga su se tijekom 2019. godine istraživanja u sklopu projekta Arheološka topografija otoka Raba koncentrirala na dva loparska lokaliteta: poluotok Kaštelinu i uvalu Podšilo. Paralelno, provedeni su dodatni terenski pregledi i geofizičke prospekcije kako na području Lopara, tako i na području grada Raba, s ciljem bolje definicije obuhvata pojedinih lokaliteta i njihovih značajki, što omogućava komparativne analize otočne naseljenosti kroz pojedina razdoblja. Pilot kampanja geofizičkih mjerenja u povijesnoj gradskoj jezgri Raba omogućila je procjenu potencijala ovih metoda unutar intenzivno korištenoga prostora urbanoga središta, kao i prikupljanje podataka o dijakroniji razvoja grada unutar širih gradskih područja. Ti će podaci također biti ključni za razumijevanje odnosa između naselja i cjelokupne organizacije naseljenosti otoka kroz vrijeme. U radu se donosi pregled preliminarnih rezultata istraživanja triju naseobinskih lokaliteta otoka Raba, željeznodobne gradine, rimskoga ruralnog naselja i urbanoga središta, a koji su, s obzirom na svoje reprezentativne značajke, indikativni za prijedlog razvoja naseljavanja otoka.

arheologija krajolika ; otočni krajolici ; geoarheologija ; gradinska naselja ; rimska ruralna naselja ; urbane jezgre

Rad ima samo domaću recenziju.