hrvatski

Analiza metoda obrade GNSS podataka u svrhu geokinematičkih i geodinamičkih istraživanja

Visokoprecizna GNSS mjerenja, bilo podaci vremenskih serija ili permanentnih GNSS mreža, danas se koriste za geodinamička i geokinematička istraživanja pomicanja tla. Obrada tih mjerenja rezultira visokopreciznim koordinatama i brzinama gibanja stanica. Preciznost i točnost koordinata i brzina gibanja stanica ovise od niza faktora, prije svega primijenjenoj strategiji izjednačenja i metodi obrade, odnosno modelu pogrešaka, ali i jačini šuma GNSS mjerenja. U svrhu analize utjecaja navedenih faktora na preciznost i točnost rezultata za potrebe geodinamičkih i geokinematičkih istraživanja pomoću GNSS-a analizirana su mjerenja dobivena iz periodičkih kampanji opažanja geodinamičke mreže Grada Zagreba u razdoblju od 2006. do 2009. godine mjerenih u jednogodišnjim razmacima i stanica Zagreb i Zabok hrvatske permanentne GNSS mreže CROPOS s obzirom da je područje grada Zagreba geodinamički i tektonski aktivno, što potvrđuje i veliki potres 22. ožujka 2020. godine, a na što su ukazala i prva računanja i rezultati obrade Geodinamičke mreže Grada Zagreba dobiveni pomoću znanstvenog softvera GAMIT/GLOBK (Đapo 2009). U ovoj disertaciji sva računanja su izvedena pomoću znanstvenog softvera Bernese pri čemu je za analizu vremenskih serija opažanja korišten FODITS algoritam. Korištenjem podataka opažanja geodinamičke mreže Grada Zagreba analizirane su metode obrade i strategije izjednačenja s GAMIT/GLOBK i Bernese rješenjem, primijenjeni modeli pogrešaka kao i utjecaj korištenja različitih referentnih mreža. Provedene analize omogućile su određivanje utjecaja odabrane strategije obrade GNSS mjerenja i metode modeliranja pogrešaka na preciznost i točnost koordinata te brzina gibanja stanica. Analiza promjena u vremenskim serijama koordinata na CROPOS-ovim stanicama Zagreb i Zabok korištena je u ovom radu za detekciju skokova i diskontinuiteta iz vremenskih serija dnevnih rješenja kao i za analizu šuma mjerenja i periodičkih signala iz vremenskih serija koordinata što je ključni postupak za razumijevanje i tumačenje geokinematičkih i geodinamičkih pojava. Istraživanja i analize provedene u ovoj disertaciji ukazuju na određene nesigurnosti u određivanju brzina iz periodičkih jednogodišnjih GNSS mjerenja. Kada su analizirana GNSS opažanja u vremenskim intervalima kraćim od 2.5 godine, uočeno je da godišnji signali mogu prouzročiti značajne pogreške u utvrđivanju brzina točaka te je utvrđena korelacija između vremenskih serija opažanja u svrhu procjene konačne pogreške nesigurnosti brzine. Na kraju su istražene mogućnosti praćenja pomaka korištenjem GNSS podataka visoke frekvencije i kinematičke obrade. Obavljena je analiza opažanja za vrijeme potresa u Zagrebu (M5.5) 22. ožujka 2020. korištenjem dnevnih rješenja koordinata CROPOS-ovih stanica Zagreb i Zabok gdje je pokazano da je moguće obavljati kinematičke analize za utvrđivanje seizmičkih pomaka. Također na temelju obavljene kinematičke obrade GNSS podataka pokazane su mogućnosti praćenja koseizmičkog pomaka stanica za vrijeme potresa. Sva provedena istraživanja i analize pokazale su primjenjivost korištenih metoda i postupaka koji omogućuju pouzdano određivanje koordinata i brzina stanica. Razrađene metode i postupci mogu se pouzdano koristiti za geodinamičke te geokinematičke analize odnosno za pravovremene reakcije na različite geofizičke pojave što će omogućiti bolje razumijevanje promjena na području Grada Zagreba i okolice. Predložen je i metodološki koncept za određivanje kinematičkih parametara na geodinamičkim točkama koji će omogućiti izradu kinematičkog modela tektonskih pomaka na području Grada Zagreba.

Geodinamička mreža Grada Zagreba ; CROPOS ; kinematički model ; šum mjerenja

nije evidentirano