Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109967

Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital


Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital, Zagreb: Institut Ivo Pilar, 2002 (monografija)


Naslov
Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital
(Entrepreneurship, institutions and sociocultural capital)

Urednik/ci
Čengić, Drago ; Vehovec, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2002

Stranica
263

ISBN
953-6666-25-1

Ključne riječi
Poduzetništvo; institucije; sociokulturni kapital
(Entrepreneurship; institutions; sociocultural capital)

Sažetak
U zadnje vrijeme i u svjetskoj i u domaćoj stručnoj i znanstvenoj javnosti pojavljuju se studije i knjige koje pokušavaju na kritički način protumačiti transformacijske pojave i procese u postsocijalističkim zemljama. Dio se takve literature, pogotovo ekonomske naravi, temelji na tezama o postsocijalističkim zemljama kao ‘ tranzicijskim gospodarstvima’ čije se ne/funkcioniranje analizira sukladno mjerilima željenoga ekonomskog učinka i ukupne djelotvornosti ključnih institucija političkoga sustava. S druge strane, dio analitičara koji dolazi iz socioloških i politoloških redova, u svojim je radovima osobito isticao probleme formiranja novih (proto)kapitalističkih institucija i nesuglasja između naslijeđenih kulturnih obrazaca i poželjnih načela djelovanja tih institucija. Iako je za sociologe pojam ‘ tranzicije’ krajnje dvojben kao analitički politekonomski koncept, ovdje ga prihvaćamo kao upotrebljiv ‘ terminus technicus’ , dakle kao terminološku poveznicu koja omogućuje - nadamo se i u očima čitatelja ove knjige - poticajan razgovor ekonomista i sociologa o nekim bitnim razvojnim problemima naše i sličnih zemalja. Temeljna je nakana ove knjige da u hrvatskim prilikama započne dublju raspravu o suodnosu poduzetništva, institucija, sociokulturnoga kapitala i razvojnih aktera. Tako pojmljena svrha ovdje skupljenih radova proizlazi zapravo iz nekih temeljnih uvida u ekonomsku i socijalnu stvarnost postsocijalističkih zemalja, zemalja s više od dvanaest godina iskustva u različitim projektima ‘ transformacije’ iz nekadašnjih ‘ planskih gospodarstava’ u ‘ tržišna gospodarstva’ . Kolokvijalno, riječ je o zemljama srednje i istočne Europe, odnosno i jugoistočne Europe, kako se to često ističe u posljednje vrijeme. Njihov je razvoj u devedesetim godinama prošlog stoljeća obilježen turbulentnim političkim i ekonomskim reformama, ali i traganjem za pravim političkim i institucionalnim odgovorima na novonastale probleme. Ekonomskim rječnikom rečeno, usporedba postignutih ekonomskih rezultata zemalja iz ovoga zemljopisnog kruga pokazuje da su one u dosadašnjim reformama postigle različite ekonomske i socijalne učinke. Prema nekim pokazateljima, to je posebno vidljivo usporede li se ‘ sjeverne’ i ‘ južne’ postsocijalističke zemlje. Po tim nalazima, zemlje jugoistočne Europe, prema drugim postsocijalističkim europskim zemljama, u bitnome obilježavaju veći pad dohotka i proizvodnje, veća inflacija, nezaposlenost, rast dohodovne nejednakosti, deficita, dugova i neslužbenoga gospodarstva te sporija privatizacija i restrukturiranje poduzeća. Istodobno, u njima su znatno prisutnije i pojave tajkunskog kapitalizma, korupcije i opća erozija moralnih i civilnih norma ponašanja. Međutim, posljednje analize razvoja postsocijalističkih zemalja u proteklo desetljeću, rađene od vrlo meritornih svjetskih organizacija (World Bank, IMF), upozorile su i na činjenicu da su bolje ekonomske rezultate postigle one zemlje koje u transformacijskim procesima nisu doslovce, imitatorski primjenjivale ‘ recepte visokorazvijenih zemalja’ , već su tragale za što kreativnijim odgovorima na vlastite probleme. Pritom se, ipak, nije zaboravljalo na strateške ciljeve transformacije, a oni su stabilan rast gospodarstva i razvoj parlamentarne demokracije. Ova knjiga pokušava, na svoj način, dati skroman prinos traganju za tim novim rješenjima, doduše u hrvatskom kontekstu i u svjetlu raspoloživih europskih iskustava u posljednjih desetak i više godina. U prvom dijelu knjige razmatra se odnos poduzetništva, sociokulturnoga (društvenog) kapitala i institucija iz jedne međunarodne perspektive. Ponajprije, ovdje je prikazan evolucijsko - institucionalni pristup razvoju poduzetništva, a zatim i konkretni rezultati istraživanja o odnosu društvenoga kapitala, administrativnih reforma i razvoja malih i srednjih poduzeća u jugoistočnoj Europi. U drugomu pak dijelu razmatra se odnos poduzetništva i razvojnih aktera iz hrvatske perspektive, pri čemu su posebno istaknuti problemi gradskoga poduzetništva, lokalnih ekonomskih razvojnih agencija te suodnosa vrijednosti i konkurentskoga razvoja u hrvatskim županijama (Međimurska županija). Nadamo se da će ti radovi imati dosta odjeka u široj stručnoj i znanstvenoj javnosti, kako bi se, i uz njihovu pomoć, započeo nov krug razgovora o problemima koje oni obrađuju i pitanjima koje oni nameću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0194202

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Profili:

Avatar Url Drago Čengić (urednik)

Avatar Url Maja Vehovec (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital, Zagreb: Institut Ivo Pilar, 2002 (monografija)
Čengić, D. & Vehovec, M. (ur.) (2002) Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital. Zagreb, Institut Ivo Pilar.
@book{book, year = {2002}, pages = {263}, keywords = {Entrepreneurship, institutions, sociocultural capital}, isbn = {953-6666-25-1}, title = {Entrepreneurship, institutions and sociocultural capital}, keyword = {Entrepreneurship, institutions, sociocultural capital}, publisher = {Institut Ivo Pilar}, publisherplace = {Zagreb} }