Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109965

Lokalni akteri i novi razvojni izazovi: preporuke za oblikovanje razvojnih alternativa


Čengić, Drago; Poljanec-Borić, Saša; Rogić, Ivan
Lokalni akteri i novi razvojni izazovi: preporuke za oblikovanje razvojnih alternativa // Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi / Čengić, Drago (ur.).
Zagreb: Institut Ivo Pilar, 2002. str. 231-242


Naslov
Lokalni akteri i novi razvojni izazovi: preporuke za oblikovanje razvojnih alternativa
(Local agents and new development challenges)

Autori
Čengić, Drago ; Poljanec-Borić, Saša ; Rogić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi

Urednik/ci
Čengić, Drago

Izdavač
Institut Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
231-242

ISBN
953-6666-27-8

Ključne riječi
Lokalni akteri, razvoj, Međimurje, razvojni savez
(Local agents, development, Međimurje, development coalition)

Sažetak
Temeljem prethodnih analiza međimurske gospodarske strukture, stanovništva, razvoja međimurskog poduzetništva i uočenih razvojnih napetosti, odnosa vrijednosti, resursa i konkurentskog razvoja Međimurske županije te glavnih aktera endogenoga lokalnog razvoja u Međimurju, u ovome radu autori pokušavaju ključne nalaze provedenih analiza pretvoriti u načelne ideje za djelovanje lokalnih aktera na konceptu novoga razvoja u Međimurju. Pritom se polazi od pretpostavke da je jedna od središnjih zadaća programa i procesa (post)modernizacije osposobiti društvene sudionike za djelovanje na temelju viška mogućnosti (socijalnih, tehničkih, spoznajnih, novčanih). Prisutnost viška mogućnosti izravno se pokazuje u prisutnosti broja i raspona razvojnih alternativa koje pojedinom društvenom sudioniku stoje na raspolaganju u oblikovanju budućnosti. Kakvoća međimurskoga sociokulturnog kapitala, pokazale su analize, nije dostatna za uspješno upravljanje budućim razvitkom. Njegove su povoljne sastavnice snažna sklonost individualnoj autonomiji, tradicija radišnosti i marljivosti, poslovni ugled te kooperativnost. Njegove su negativne sastavnice ograničena naobrazba sudionika te sklonost ekonomiji malih razmjera (sitna poduzeća, sitne poduzetničke ideje itd.). U tom pogledu poticajna je okolnost i činjenica što je među anketiranim međimurskim poduzetnicima vidljiva suglasnost da su u bliskoj budućnosti najhitnija veća ulaganja u naobrazbu. U osnovi je potrebno poboljšati akumulaciju sociokulturnoga kapitala na pet najvažnijih područja praktičnih poslova. To su: a) stvaranje nove tehničke kompetencije potrebne za uspješnan prijelaz iz periferijskog fordizma u novu industrijsku paradigmu ; (b) stvaranje upravljačke kompetencije za upravljanje većim poslovnim jedinicama (osim malim poduzećima) (c) stvaranje sociokulturnoga kapitala za djelovanje na transnacionalnim tržištima ; (d) stvaranje potrebnih znanja, umijeća i kulturne osnove potrebne za oblikovanje stabilne lokalne razvojne suradnje (lokalna koordinacija) (e) stvaranje posebnih mreža utjecaja/veza potrebnih za povećanje pristupačnosti financijskim izvorima potrebnim za investiranje. Među temeljne i moguće smjerove razvoja autori ubrajaju: 1) oblikovanje nove industrijske strukture, 2) modernizaciju infrastrukture, 3) ekologijsku poljoprivredu ; 4) obrazovanje/naobrazbu ; 5) proizvodno i uslužno obrtništvo i 6) kulturni turizam. Istodobno, smatraju da se program razvitka poduzetničkog sektora ne može ostvariti bez čvrste suradnje javnoga lokalnog sektora, civilnoga (građanskoga) sektora i poduzetničke upravljačke elite. Zato pristup lokalnom razvitku i mora ustrajati na endogenom osnaživanju lokalnih sudionika kao na nultom uvjetu izgradnje posebnih modaliteta u odnosu država - lokalni razvitak. U takvim uvjetima postaje ključnim imati jasan razvojni scenarij koji će istodobno: a) podržati društveni projekt rasta koji treba poduzetničkim skupinama, b) umanjiti učinke prethodne suboptimalne privatizacije, c) osigurati da dolazak strateškoga partnera bude koristan svim akterima lokalnoga blagostanja, želi li se osigurati autonomno/lokalno upravljanje procesima globalizacije. Kako je u pozadini svih ovih procesa problem konkurentnosti Međimurske županije u cijelosti, autori preporučuju lokalnim akterima sljedeće: a) da se napravi analiza konkurencije u četverokutu: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska - kako bi se utvrdilo može li pozicioniranje Međimurja kao županije kvalitete imati razvojno djelovanje i u kojim segmentima proizvodnje i usluga ; b) da se izradi strateški marketing plana županije koji će imati konkurentski i operativni sadržaj, a poradi bolje prodaje mogućih proizvoda i usluga koje postoje na prostoru županije na globalnom tržištu ; c) da se s ključnim akterima razvoja u privatnom i javnom sektoru napravi više analiza uz pomoć &#8216 ; ; fokus grupa&#8217 ; ; , kako bi se nestrukturirane razvojne opcije dovele do većega stupnja homogenosti ; d) da se osnuje lokalna razvojna agencija kako bi se županija, s obzirom na nuždu dolaska &#8216 ; ; strateških partnera&#8217 ; ; , pripremila za učinak i upravljanje efektima globalizacije te uspostavila jaču &#8216 ; ; razvojnu&#8217 ; ; vezu s nacionalnom središnjom vlašću i e) da se javnost smišljenim akcijama senzibilizira i upozori na razvojne izazove koji Međimurje očekuju u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0194201
0194202

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb