Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109962

Razvoj poduzetništva u Međimurju iz poduzetničke perspektive


Čengić, Drago
Razvoj poduzetništva u Međimurju iz poduzetničke perspektive // Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi / Čengić, Drago (ur.).
Zagreb: Institut Ivo Pilar, 2002. str. 91-138


Naslov
Razvoj poduzetništva u Međimurju iz poduzetničke perspektive
(Entrepreneurial insight into entrepreneurial development in Međimurje)

Autori
Čengić, Drago

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi

Urednik/ci
Čengić, Drago

Izdavač
Institut Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
91-138

ISBN
953-6666-27-8

Ključne riječi
Razvoj, poduzetništvo, Međimurje
(Development, entrepreneurship, Međimurje)

Sažetak
U ovom su radu opisana i proanalizirana neka temeljna obilježja dosadašnjeg razvoja Međimurja - iz poduzetničke perspektive. Autor se pritom služio uglavnom empirijskim podacima iz (višekratnih) istraživanja poduzetništva u Međimurju tijekom 2002. godine. Ključni nalazi studije su, između ostaloga, ovi. Prvo, u gospodarskoj strukturi Međimurja dominiraju mikro i mala poduzetništva, a manje od dva posto poduzeća pripada velikim poduzećima (koja zapošljavaju više od 250 radnika). Drugo, među međimurskim poduzetnicima relativno dominiraju ljudi mlađi od 45 godina, što upućuje na relativno mlad, ali poslovno, dobno i generacijski već iskusan naraštaj međimurskih poduzetnika. S obzirom na stručni profil, to su osobe tehničkih (44, 6%), ili pak ekonomskih struka (37, 1%), a istodobno i osobe koje su fakultetskim obrazovanjem statusno znatno napredovale u odnosu na obrazovanje svojih roditelja. Treće, iako i naše istraživanje potvrđuje da je najveći broj međimurskih poduzetništava nastao tijekom prošloga desetljeća, čini se da je specifičnost Međimurja prema drugim hrvatskim županijama u tome što ovdje nalazimo i trećinu poduzetnika koji su svoje obrte/poduzeća osnovali još za vrijeme socijalizma (prije 1991. godine). Četvrto, obrazovna struktura zaposlene radne snage je relativno niska (70% poduzeća zapošljava radnike sa srednjom stručnom spremom), što može biti ograničavajući razvojni resurs u budućnosti. Peto, provedene statističke analize upozoravaju na to da obrazovaniji vlasnici češće rukovode poduzećima koja posluju na inozemnim tržištima. Iz tih podataka zaključujemo (iako uz dozu opreza) da poduzetnici s višim obrazovanjem imaju veću šansu razvoja poslovanja i na inozemnim tržištima. Šesto, u odnosu na druge hrvatske županije, Međimurje obilježavaju i: a) relativno velik udio proizvodnih/prerađivačkih tvrtka u odnosu na uslužna poduzetništva, b) relativno velik broj uspješno poslujućih malih obrta i poduzeća. Bolje poslovanje dijela međimurskih poduzetnika povezano je i s tipom tržišta na kojem posluju: što više prodaju svoje proizvode/usluge na većim tržištima, veća je šansa da će i njihovo ukupno poslovanje biti uspješnije. Najveće opasnosti budućega razvoja leže u slabom ulaganju u istraživanje i razvoj novih proizvoda i u velikoj &#8216 ; izloženosti poduzeća bankama&#8217 ; , kad je riječ o pribavljanju sredstava za novi razvoj. Sedmo, poduzetnici smatraju da, iako je međimursko poduzetništvo relativno razvijeno u odnosu na neke druge hrvatske županije, ono pokazuje ozbiljne znakove usporavanja rasta, pa čak i zaostajanja &#8211 ; u odnosu na raspoložive resurse. Osmo, usporedna analiza međimurskih (hrvatskih) i slovenskih zapreka rasta malih i srednjih poduzeća pokazuje sljedeće: a) međimurski poduzetnici u vođenju svojih poduzeća i u svakodnevnom poslovanju nailaze na brojnije zapreke rastu nego njihovi slovenski kolege ; b) u odnosu na Sloveniju, u Hrvatskoj su financijske i vanjske zapreke znatno češće i jačeg intenziteta ; c) suprotno slovenskoj situaciji, u međimurskim su prilikama, među institucionalnim zaprekama rastu posebno istaknuti i neučinkovitost sudstva, spora birokracija te jaka konkurencija ; d) dok slovenski poduzetnici ipak uživaju određenu potporu/zaštitu na nacionalnoj razini, međimurski poduzetnici su izrazito kritični prema ponašanju države &#8211 ; i kad je riječ o središnjoj i kad je riječ o lokalnoj vlasti. Istodobno su nezadovoljni izostankom različite potpore (od moralne do financijske) lokalnih vlasti te izostankom povjerenja u društvu. Deveto, ova je analiza također ukazala i na latentna proturječja dosadašnjeg razvoja poduzetništva u Međimurju te na već vrlo vidljive razvojne napetosti s kojima se i međimursko gospodarstvo i njegovo poduzetništvo suočava. Autor smatra da ključni nalazi sugeriraju potrebu za novom politikom na lokalnoj razini, koju je možda najbolje definirati kao politiku &#8216 ; mobilizacije &#8211 ; za &#8211 ; razvoj&#8217 ; .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0194202

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Drago Čengić, (92991)