Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1099591

Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine


Martinić, Ivan; Orešić, Danijel
Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine // Zbornik sažetaka 5. kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Mirić, Ranko ; Gekić, Haris ; Bidžan-Gekić, Aida ; Banda, Amra ; Avdić, Boris (ur.).
Sarajevo: Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2020. str. 31-31 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 1099591 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine
(Hydrogeographical changes in Krapina river valley)

Autori
Martinić, Ivan ; Orešić, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 5. kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Mirić, Ranko ; Gekić, Haris ; Bidžan-Gekić, Aida ; Banda, Amra ; Avdić, Boris - Sarajevo : Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2020, 31-31

Skup
5. Kongres geografa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Heregovina, 18.-20.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hidrogeografija, dolina Krapine, regulacija, poplavna ravnica, transformacija prostora
(hydrogeography, Krapina valley, regulation, floodplain, area transfomration)

Sažetak
Krapina je rijeka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, lijeva je pritoka Save koja cijelim svojim tokom protječe kroz Hrvatsko zagorje. Izvire kod naselja Podrute na jugoistočnim padinama Ivanščice, kod naselja Podrute, a ulijeva se Savu nedaleko Podsuseda na zapadnom rubu Zagreba. Danas dolinom donjeg toka Krapine vodi autocesta Zagreb–Macelj (A2) te želj. pruga Zagreb–Rogaška Slatina, a duž cijeloga toka želj. pruga Zagreb– Varaždin. Tok rijeke Krapine znatno je izmijenjen i reguliran, što je dobrim dijelom povezano s ulogom koju je dolina Krapine imala u naseljenosti, korištenju zemljišta i prometnom povezivanju tijekom povijesti. U srednjem vijeku, kada i počinje značajnije naseljavanje Hrvatskog zagorja, pa čak i do 19. st., gore i pobrđa su područja povezivanja, dok su dolinske ravni uglavnom prepreke. Riječne doline, zbog svoje maglovitosti, temperaturnih inverzija i poplavnosti, koja je u međuvremenu još više dolazila do izražaja zbog krčenja šuma, nisu uopće pogodne za naseljavanje. Do jačeg naseljavanja toga, najnižeg dijela Zagorja dolazi tek od sredine 19. st. Prema katastarskim izvorima iz 19. st. na rijeci Krapini prije opsežnijih regulacijskih zahvata prevladava mehanizam otjecanja srednjeg i donjeg dijela toka. Naplavna ravan Krapine bila je ispunjena čitavim spletom starih korita i rukavaca, dok su plavinske strukture Krapine uzrokovali i paralelno otjecanje nekih pritoka prije svojega ušća u Krapinu. Zemljište u poplavnoj ravnici Krapine uglavnom je korišteno kao livade i pašnjaci. Tlo je vlažno zbog visoke temeljnice, mjestimice močvarno i previše kiselo da bi bilo obrađivano. U dolini Krapine nalazimo niz toponima povezanih izravno ili neizravno s činjenicom da je riječ o nekada zamočvarenom prostoru, često izloženom plavljenju. Prije regulacijskih radova profil korita Krapine nije bio u stanju nesmetano primiti ni srednje vode. Od sredine 20. stoljeća vrlo su važni regulacijski radovi koji su omogućili iskorištavanje poplavne ravnice Krapine te izgradnju suvremene infrastrukture. Zahvati su uključili skraćivanje toka Krapine, a izradnjom zagorske magistrale odlučeno je da trup ceste bude na dionici do Zaboka na lijevom nasipu Krapine, pa se istodobno s gradnjom radilo na regulaciji. Područje od ušča Krapine do utoka Lućelnice bilo je pod djelovanjem uspora Save, pa su izgrađeni lateralni kanali. Osuvremenjuju se stare i grade nove prometnice koje povezuju naselja na rubovima dolina, a uz njih se, uz nasipavanje terena grade nove kuće. Od 1980-ih ponovno se radilo na koritu Krapine i inundaciji, a počinje i znatnije uređenje pritoka. Odvodnja u dolini Krapine je preuređena i gradnjom autoceste, koja osim toga na potezu od čvora Zaprešić do čvora Zabok i fizički svojom podlogom štiti naselja istočno od trase od eventualnog izravnog plavljenja Krapine. Hidrografske promjene mogu se pratiti usporedbom historijskih i suvremenih kartografskih i drugh izvora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivan Martinić (autor)

Avatar Url Danijel Orešić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Martinić, Ivan; Orešić, Danijel
Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine // Zbornik sažetaka 5. kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Mirić, Ranko ; Gekić, Haris ; Bidžan-Gekić, Aida ; Banda, Amra ; Avdić, Boris (ur.).
Sarajevo: Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2020. str. 31-31 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
Martinić, I. & Orešić, D. (2020) Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine. U: Mirić, R., Gekić, H., Bidžan-Gekić, A., Banda, A. & Avdić, B. (ur.)Zbornik sažetaka 5. kongresa geografa Bosne i Hercegovine.
@article{article, year = {2020}, pages = {31-31}, keywords = {Hidrogeografija, dolina Krapine, regulacija, poplavna ravnica, transformacija prostora}, title = {Hidrogeografske promjene u dolini rijeke Krapine}, keyword = {Hidrogeografija, dolina Krapine, regulacija, poplavna ravnica, transformacija prostora}, publisher = {Geografsko dru\v{s}tvo u Federaciji Bosne i Hercegovine}, publisherplace = {Sarajevo, Bosna i Heregovina} }
@article{article, year = {2020}, pages = {31-31}, keywords = {hydrogeography, Krapina valley, regulation, floodplain, area transfomration}, title = {Hydrogeographical changes in Krapina river valley}, keyword = {hydrogeography, Krapina valley, regulation, floodplain, area transfomration}, publisher = {Geografsko dru\v{s}tvo u Federaciji Bosne i Hercegovine}, publisherplace = {Sarajevo, Bosna i Heregovina} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font