Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109958

Temeljne sociodemografske i razvojne odrednice Međimurja


Kerovec, Nada
Temeljne sociodemografske i razvojne odrednice Međimurja // Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi / Čengić, Drago (ur.).
Zagreb: Institut Ivo Pilar, 2002. str. 39-70


Naslov
Temeljne sociodemografske i razvojne odrednice Međimurja
(Međimurje and its socio-demographic and development 'status')

Autori
Kerovec, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi

Urednik/ci
Čengić, Drago

Izdavač
Institut Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
39-70

ISBN
953-6666-27-8

Ključne riječi
Međimurje, stanovništvo, ne/zaposlenost, obrazovna struktura, razvoj
(Međimurje, population, un/employment, educational structure, development)

Sažetak
Budući da Međimurje ima relativno skromne prirodne resurse, a još je k tomu u prošlosti od vladajućih elita bilo tretirano kao područje neatraktivno za ulaganja zbog svojega pograničnog statusa, razvoj ovoga područja najvećim je dijelom ovisio o njegovu stanovništvu. Upravo je zato osnovni cilj ovoga rada bio spoznati vrijednosti ljudskih potencijala te koliko su oni doista temelj napretka i razvoja Međimurja. Međimurska županija je najsjevernija županija Republike Hrvatske i ujedno (uz iznimku Grada Zagreba) najmanja županija po svojoj površini (730 km2), a peta po broju stanovnika. Glavno administrativno, gospodarsko, kulturno, prosvjetno i populacijsko središte Međimurja je Čakovec. Prema popisu stanovništva 2001. godine u Međimurskoj županiji je živjelo 118.426 stanovnika ili 2, 7% od ukupnog stanovništva naše zemlje. Od tog su broja 60.383 (51, 0 %) su bile žene, a 58.043 (49, 0%) muškarca. Po prosječnoj starosti stanovništva to je &laquo ; najmlađa&raquo ; županija. Njezin je stanovnik imao prosječno 37, 6 godina, a stanovnik Hrvatske imao je prosječno 39, 3 godina. Međimurje je, također već tradicionalno, jedan od najnapučenijih krajeva Hrvatske. Prema popisu 2001. godine gustoća naseljenosti u Međimurskoj županiji iznosila je 162 stanovnika na km2, što je nešto niže u odnosu na popis 1991. godine, kada je ta vrijednost bila 164 stanovnika na km2. Posljedica ovako velike gustoće agrarne naseljenosti je velika rascjepkanost poljoprivrednoga posjeda, što ne pogoduje suvremenoj tržišnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Iako je popis stanovništva 2002. godine pokazao da Međimurska županija &laquo ; drži&raquo ; nekoliko poželjnih &laquo ; rekorda&raquo ; vezanih uz sociodemografsku strukturu stanovništva, jedan od njih svakako nije obrazovna struktura koja je lošija od državnog prosjeka. Čak je oko 48% stanovništva završilo samo osnovnu školu, ili pak nema završenu niti osnovnu školu. Za razliku od ovih pokazatelja, pokazatelji o ekonomskoj aktivnosti i zaposlenosti su neusporedivo bolji. Međimurska županija ima najvišu stopu ukupne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj (76, 3% po metodologiji mjerenja Europske unije), ali, također, vrlo visoku i u europskim razmjerima. Takvim se vrijednostima zapravo približila skandinavskim zemljma koje već tradicionalno imaju najviše stope ekonomske aktivnosti u Europi. Slična je situacija i kad je riječ o stopama ukupne zaposlenosti. Međimurska županija ima najvišu stopu ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, za 2001. godinu stopa zaposlenosti za Hrvatsku, po metodologiji mjerenja Europske unije, iznosila 52, 0%, a za Međimursku županiju 67, 1%, što je također smješta u gornji dio ljestvice europskih zemalja. Prema popisu stanovništva 2001. godine Međimurska je županija također imala najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj (12, 1%). Međutim, to nikako ne znači da je riječ o niskoj stopi nezaposlenosti. Naprotiv, riječ je o visokoj stopi nezaposlenosti, pogovo u usporedbi s ostalim europskim zemljama i u usporedbi sa stopama koje ukazuju na punu zaposlenost stanovništva neke zemlje ili regije. Za ilustraciju navodimo da je stopa nezaposlenosti Međimurske županije 2001. godine bila viša od većine europskih zemalja (primjerice, Europska unija je u 2001. godini imala prosječnu stopu nezaposlenosti od 7, 4%). Tako visoka stopa nezaposlenosti govori da ova županija još uvijek ima znatne rezerve radne snage koje bi, ponajprije posebnim gospodarskim programima, a potom i programima aktivne politike tržišta rada trebala iskoristiti. Dakle, prema dobivenim socioekonomskim pokazateljima (stopama ekonomske aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti), Međimurska se županija nalazi na samom vrhu u usporedbi s dugim županijama. Štoviše, po istim pokazateljima, vrlo dobro parira europskim zemljama (posebno kad je riječ o ekonomskoj aktivnosti), što ukazuje na uspješnost dosadašnjega razvoja ovog područja. Ono što bi ubuduće mogla biti jedna od prepreka daljnjem razvoju svakako je obrazovna struktura radnosposobnog stanovništva. Nove tehnologije zahtijevaju sve obrazovaniju radnu snagu, spremnu na cjeloživotno obrazovanje, pa će na to trebati svratiti posebnu pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0194202

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Nada Kerovec, (174121)