hrvatski

Epidemiološka obilježja zaraznih bolesti u izoliranim otočnim populacijama Republike Hrvatske

U ljudskim zajednicama na izoliranim otocima, kao i na ostalim zemljopisno ili prometno izoliranim područjima, zarazne se bolesti često pojavljuju u neobicnim oblicima i neocekivanim obrascima sirenja. Razlog takvim pojavama nisu prirođene biološke osobine stanovnika niti uzročnika bolesti, već naročite promjene u uvjetima za sirenje epidemije do kojih dolazi zbog izoliranog života stanovnistva. Cilj ovoga istraživanja je analizirati obrasce pojavljivanja salmoneloze, streptokokne angine, vodenih kozica te skabijesa na deset hrvatskih otoka (Krku, Cresu, Lošinju, Rabu, Pagu, Braču, Hvaru, Korčuli, Visu i Lastovu), kao i u ostatku Republike Hrvatske, tijekom desetogodišnjeg razdoblja između 1989. i 1998. godine. Spomenute cetiri bolesti izabrane su zbog relativno velikoga broja oboljelih koji omogucuje analizu, te razlicite etiopatogeneze koja ukljucuje alimentarnu i respiratornu bakterijsku infekciju, virusnu bolest te parazitozu. Standardizacijom i naknadnom usporedbom otocnih populacija i ukupne populacije Republike Hrvatske uoceni su znacajno razliciti obrasci sirenja epidemija. Epidemije na otocima bile su jaceg intenziteta, posebno u manjim i prometno vrlo izoliranim zajednicama. Neke su zaraze na otocima bile uvjetovane načinom opskrbe otočnog stanovništva hranom i vodom, osobitostima podneblja u kojem žive (rasprostranjenost vektora), te socio-demografskom strukturom otočnog stanovništva.

epidemiologija; Hrvatska; otočki izolati; zarazne bolesti

nije evidentirano