hrvatski

Utjecaj uvjeta skladištenja na sadržaj askorbinske kiseline u pšeničnoj travi

Mladi izdanci pšenice u ranom stadiju porasta, a prije ulaska biljke u fazu vlatanja, nazivaju se pšeničnom travom. Bogata je mineralima, vitaminima, klorofilom, enzimima, bioflavonoidima te se zbog kvalitete nutritivnog sastava koristi u prehrani ljudi i životinja kao prirodni dodatak i time se svrstava u funkcionalnu hranu. U svježem stanju nakon otkosa ili nakon skladištenja, konzumiraju se svježi listovi ili njihov sok, a na tržištu se mogu naći pripravci u obliku praha ili tableta. Cilj istraživanja je bio ispitati utjecaj dužine trajanja skladištenja (0, 7, 14 i 21 dan) i temperatura skladištenja (4 °C, -18 °C, -80 °C) uzoraka soka odnosno tkiva lista pšenične trave na ukupan sadržaj askorbinske kiseline, kao najvažnijeg antioksidansa i pokazatelja nutritivne kvalitete. Na dan otkosa utvrđen je najveći sadržaj vitamina C u listu i soku pšenične trave. U prosjeku za obje varijante skladištenja tkiva, već nakon prvog dana došlo je do značajnog pada koncentracije vitamina C u usporedbi sa kontrolom analiziranom na dan otkosa. Skladištenje lista i soka pšenične trave pri -80 ºC rezultiralo je znatno blažim oscilacijama trenda pada sadržaja vitamina C u odnosu na ostale temperature skladištenja. Značajniji pad sadržaja vitamina C je utvrđen u soku za razliku od tkiva lista pšenične trave. Rezultati pokazuju da je s nutritivnog aspekta i sadržaja vitamina C, najbolje konzumirati pšeničnu travu u svježem stanju. Također, ukoliko je potrebno, puno bolje je skladištiti tkivo lista na duži period te iz njega pripremati svježi sok na dan konzumacije, nego skladištiti sok pripremljen na dan otkosa.

vitamin C; pšenična trava; sok; tkivo lista; skladišni uvjeti

nije evidentirano