hrvatski

Komasacija: pretpostavka održive poljoprivredne proizvodnje

Poljoprivredna proizvodnja danas, ali još više u budućnosti, će biti pod utjecajem mnoštva čimbenika pri čemu je dio njih u određenoj mjeri moguće kontrolirati. Uz to bitna je i promjena prisutne poljoprivredne paradigme. Prvo što traži promjenu je odmak poljoprivrede od „zakona velikih brojki“ tj. iz sfere profita i njene industrijalizacije u područje poljoprivrede kao načina života tj. njenog održivog, integralnog razvitka. Drugo je umanjenje utjecaja odnosno odgovor na klimatske oscilacije što zahtijeva novu globalnu regionalizaciju poljoprivrede te povratak starim sortama, pasminama te tradicionalnim tehnikama proizvodnje. Treće je odabir nositelja poljoprivredne proizvodnje koji će dobro gospodariti ograničenim i ugroženim proizvodnim resursima, prvenstveno poljoprivrednim zemljištem. Da bi se polučili globalni rezultati, neophodan je širi koncensus, jer „zakon spojenih posuda“ u globaliziranom svijetu kod „iskakanja“ većeg igrača dovodi do urušavanja cijelog koncepta održivosti. Kod svega toga bitno je provođenje komasacije poljoprivrednih površina. Vrlo često se propituju ciljevi i efekti komasacije. Kao bitni ciljevi se navode okrupnjavanje katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihovog ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj proizvodnje. Tu su hidromeliorativni zahvati, izgradnja putne mreže te sređivanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Postizanje navedenih ciljeva dovelo bi i do poboljšanja uvjeta života i rada na selu, stvorilo bi se i učinkovitije tržište nekretnina tj. novi katastar i zemljišne knjige.

komasacija, poljoprivredno zemljište, konkurentnost, Republika Hrvatska

nije evidentirano