hrvatski

Pipi Duga Čarapa u cenzuriranom hrvatskom ruhu

U radu se istražuju razmjeri i osobitosti cenzure u dvama hrvatskim izdanjima Pipi Duge Čarape, klasika švedske i svjetske dječje književnosti. Usporedbom izvornog švedskog teksta, sadržanog u tri knjige: Pippi Långstrump (1945./1948.), Pippi Långstrump går ombord (1946./1969.) i Pippi Långstrump i Söderhavet (1948./1969.), s prvim izdanjem hrvatskoga prijevoda objavljenog 1973. i njegovim revidiranim izdanjem iz 1996., uočavaju se značajne razlike u broju, rasporedu i nazivu poglavljâ te utvrđuje raznolikost tabu-tema prisutnih i u izostavljenim i u zadržanim poglavljima. U zadržanim se poglavljima, nakon pridruživanja mikrostrategija prethodno prilagođenih prikupljenim podacima (prema Desmet, Davoodi), također otkriva jasna varijabilnost u načinu prevođenja tabu-tema kao što su neprimjereno ponašanje, teške životne (ne)prilike, nasilje, rasna netrpeljivost te religija.

švedska dječja književnost, cenzura, tabu-teme, mikrostrategije prevođenja, Astrid Lindgren, Pipi Duga Čarapa

nije evidentirano