hrvatski

Ex-situ zaštita na gradskim gredicama

Naša je zemlja po brojnosti biljnih vrsta vaskularne flore sedma zemlja šireg europskog područja, a objektivniji pokazatelji, koji u obzir uzimaju i površinu, svrstavaju Hrvatsku sa 0, 075 biljnih vrsta / km2 na treće mjesto u Europi. Biljno bogatstvo naše zemlje odavno je privlačilo pažnju stranih hortikulturnih stručnjaka i uzgajivača, tako da je danas oko 60% svih i oko 30% endemičnih vrsta vrsta navedenih u "Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske" moguće naći u komercijalnom uzgoju za potrebe hortikulture izvan granica Hrvatske. Nije li došlo vrijeme da se i sami pozabavimo vlastitim bogatstvom? U travnju 1996. godine, Republika Hrvatska je odlukom Sabora postala stranka konvencije o biološkoj raznolikosti. Tim se činom, među ostalim, obavezala usvojiti mjere za ex-situ očuvanje komponenti biološke raznolikosti, utvrditi i podržati sve mogućnosti za ex-situ očuvanje i istraživanje na biljkama prvenstveno u zemlji porijekla genetskih izvora, te usvajiti mjere za oporavak, obnavljanje i ponovo uvođenje ugroženih divljih svojti u njihova prirodna staništa. Uzgoj ugroženih samoniklih biljnih vrsta može se, sudeći prema svjetskim iskustvima i praksi, shvatiti mjerom zaštite. Održavanje odabranih samoniklih biljnih vrsta (dopuštenog porijekla ili uzgojenih u prijavljenom uzgoju) na gradskim gredicama svakako bi imalo značajnu gospodarsku i promotivnu vrijednost, a održavanje ugroženih samoniklih biljnih vrsta značajnu ulogu u zaštiti i obrazovanju.

ex-situ zaštita; gradske gredice

nije evidentirano