hrvatski

O interpretaciji nesnovne baštine i eko-muzeologiji, uključivosti i održivosti - ili što nas povijest/prošlost može podučiti

U suvremenom razumijevanju upravljanja baštinom, baš kao i aktualnom teorijskom muzeološko-interpretacijskom promišljanju interpretacija baštine ima, ili bi barem trebala imati kritičnu, nezamjenjivu ulogu. Ista mora, po svojoj definiciji, uzeti u obzir sve relevantne stvarne i potencijalne dionike procesa i voditi računa o zadatostima / obilježjima lokalnog konteksta. Interpretacija baštine, posebice u kontekstu zaštite prirodne baštine i nije neka novost, njeni i danas važeći postulati definirani su sredinom pedesetih godina dvadesetog stoljeća (cf. F. Tilden). Jedan od razloga zašto se približavanje događa upravo sada moguće je pronaći u razvoju kritički studija baštine koji, tijekom zadnja dva desetljeća značajno re-definiraju naše poimanje i razumijevanje baštine, posebice njene ulogu u društvu i naše (profesionalne i / ili laičke) odgovornosti spram iste. Ovaj rad prije svega ima za cilj pokazati relevantnost interpretacije baštine danas, ali jednako tako i ukazati kako su prakse eko-muzeja u stvari anticipirale danas popularne trendove uključivosti lokalne zajednice u baštinski proces upravljanja, pa time posredno i interpretacije baštine.

interpretacija baštine, eko-muzeji, šest principa interpretacije baštine

nije evidentirano