hrvatski

Španjolska gripa 1918.-1919. u gradu Puli - socijalni aspekti mortaliteta od španjolske gripe i urbana anatomija pandemije

Disertacija analizira mortalitet od španjolske gripe na području grada Pule, da bi odgovorila na pitanje postoje li razlike u mortalitetu od španjolske gripe među različitim socijalnim skupinama civilnog stanovništva u gradu, čime će se odbaciti teza o pandemiji kao "socijalno neutralnoj" bolesti s obzirom na njezin mortalitet. Pula je 1918. bila socijalno heterogen grad, a socijalna se heterogenost puljskog stanovništva mogla odijeliti u prvome redu prema nacionalnoj pripadnosti stanovništva određenoga kvarta, njihovim stambenim prilikama, ekonomskom statusu te higijenskim navikama - čimbenicima diferencijacije koji će ujedno pokazati i određenu međuovisnost. S obzirom na diferencijaciju kvartova, rad će dokazati da je mortalitet bio veći u kvartovima s nižim socijalnim standardom te da su navedeni čimbenici imali izravne i posredne veze s ishodom bolesti. Primjer je najevidentniji kod odnosa mortaliteta od španjolske gripe elitnog dijela Pule, Verude, i onog siromašnog kvarta, Šijane, gdje je potonji bio veći za 268 %. U širem se smislu u radu datira pojava španjolske gripe na području Marčane, Galižane i Medulina te grada Pule, kao i obrazlaže bolnički mortalitet od španjolske gripe na temelju podataka o trajanju i ishodu bolesti među bolesnicima puljske Pokrajinske bolnice - stoga temeljnu dokumentarnu podlogu ovoga rada čine matične knjige umrlih Pule te Marčane, Galižane i Medulina, kao i registar Pokrajinske bolnice u Puli. Na temelju gradskog dnevnog tiska (Hrvatski list, Il Gazzettino di Pola, Polaer Tagblatt) istražuje se prisutnost vijesti o španjolskoj gripi u južnoistarskom tisku i pretpostavljaju razlozi dobivenih rezultata. Istovremeno, rad analizira u kojoj je mjeri prostor Puljštine bio zahvaćen pandemijom, kad se i odakle ona pojavila, je li pokazala određene spolne različitosti u odnosu na europski i svjetski prosjek te je li većim mortalitetom i morbiditetom zahvatila ruralno ili urbano područje. Metodologija kojom se dolazi do rezultata u prvom je redu povijesno-društvena analiza, koja je potpomognuta antropološkom, demografskom te naposljetku statističkom analizom. Tema se proučava u okviru složenih društveno-političkih prilika obilježenih završetkom Prvoga svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske Monarhije, stvaranjem Države SHS i talijanskim zauzimanjem Istre.

Španjolska gripa 1918.-1919., Pula

nije evidentirano