Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 109732

Pravna priroda etažnog vlasništva u hrvatskom i usporednom pravu


Simonetti, Petar
Pravna priroda etažnog vlasništva u hrvatskom i usporednom pravu // Rasprave iz stvarnog prava / Matulović, Miomir (ur.).
Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001.


Naslov
Pravna priroda etažnog vlasništva u hrvatskom i usporednom pravu
(LEGAL NATURE OF CONDOMINIUM IN NATIONAL AND COMPARATIVE LAW)

Autori
Simonetti, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Rasprave iz stvarnog prava

Urednik/ci
Matulović, Miomir

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2001

Raspon stranica

ISBN
953-6597-23-3

Ključne riječi
Zgrada, posebni dio, suvlasništvo, vlasništvo, pravo građenja (Baurecht), superficijarno
(Building, separate part, joint ownership, ownership, building lease (Baurecht), right of "superficies")

Sažetak
Priroda prava iz ustanove etažnog vlasništva i njihov međusobni odnos ovise od toga da li važi načelo pravnog jedinstva zemljišta i zgrade ili pravnog dualiteta nekretnina. Prema ranijem pravnom sustavu u hrvatskom (jugoslavenskom) pravu zakon je pravno odvajao zgradu ne samo od zemljišta u društvenom vlasništvu (građevinsko zemljište bilo je u društvenom vlasništvu osim na selu) nego i od zemljišta u privatnom vlasništvu. Vlasnik posebnog dijela zgrade (stana ili poslovne prostorije) imao je trajno pravo korištenja na zemljištu i na zajedničkim djelovima zgrade koja je kao cjelina bila u društvenom vlasništvu ako je makar i najmanji posebni dio bio u društvenom vlasništvu. Na zemljištu u privatnom vlasništvu vlasnik posebnog dijela imao je odgovarajući suvlasnički dio, a na zajedničkim dijelovima zgrade zajedničko vlasništvo (pro indiviso). Dakle, različiti oblici prava vlasništva odnosno prava korištenja odvajaju zemljište, zgradu i samostalne dijelove zgrade (stanove, poslovne prostorije) od njenih zajedničkih dijelova. Talijansko superficijarno pravo odvaja zemljište i zgradu, a ne preuzima ulogu zemljišta kao hrvatsko pravo građenja, osnosno austrijski Baurecht ili njemački Erbbaurecht. Suvlasnici zgrade vlasnici su njenih posebnih djelova ako nije drukčije određeno pravnim poslom (ustanova - condominio negli edifici). U pravnoj znanosti i judikaturi sporna je priroda prava koje neutralizira akcesiju (priraštaj) odvajajući posebne dijelove od zajedničkih dijelova zgrade odnosno od zgrade kao cjeline. U sustavu pravnog jedinstva zemljišta odnosno prava građenja i zgrade koji je usvojilo današnje hrvatsko pravo po uzoru na austrijsko (Wohnungseigentumsgesetz) i njemu slično njemačko pravo, pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine koja se sastoji od zemljišta (prava građenja) i zgrade nužno proizlazi iz prava suvlasništva nekretnine. Po tome sustavu vlasnik posebnog dijela može biti samo suvlasnik nekretnine, a po talijanskom pravu vlasnik posebnog dijela je suvlasnik zgrade, ali ne mora biti (dispozitivna norma).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0115010

Ustanove
Pravni fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Petar Simonetti, (196072)