hrvatski

Pravna priroda etažnog vlasništva u hrvatskom i usporednom pravu

Priroda prava iz ustanove etažnog vlasništva i njihov međusobni odnos ovise od toga da li važi načelo pravnog jedinstva zemljišta i zgrade ili pravnog dualiteta nekretnina. Prema ranijem pravnom sustavu u hrvatskom (jugoslavenskom) pravu zakon je pravno odvajao zgradu ne samo od zemljišta u društvenom vlasništvu (građevinsko zemljište bilo je u društvenom vlasništvu osim na selu) nego i od zemljišta u privatnom vlasništvu. Vlasnik posebnog dijela zgrade (stana ili poslovne prostorije) imao je trajno pravo korištenja na zemljištu i na zajedničkim djelovima zgrade koja je kao cjelina bila u društvenom vlasništvu ako je makar i najmanji posebni dio bio u društvenom vlasništvu. Na zemljištu u privatnom vlasništvu vlasnik posebnog dijela imao je odgovarajući suvlasnički dio, a na zajedničkim dijelovima zgrade zajedničko vlasništvo (pro indiviso). Dakle, različiti oblici prava vlasništva odnosno prava korištenja odvajaju zemljište, zgradu i samostalne dijelove zgrade (stanove, poslovne prostorije) od njenih zajedničkih dijelova. Talijansko superficijarno pravo odvaja zemljište i zgradu, a ne preuzima ulogu zemljišta kao hrvatsko pravo građenja, osnosno austrijski Baurecht ili njemački Erbbaurecht. Suvlasnici zgrade vlasnici su njenih posebnih djelova ako nije drukčije određeno pravnim poslom (ustanova - condominio negli edifici). U pravnoj znanosti i judikaturi sporna je priroda prava koje neutralizira akcesiju (priraštaj) odvajajući posebne dijelove od zajedničkih dijelova zgrade odnosno od zgrade kao cjeline. U sustavu pravnog jedinstva zemljišta odnosno prava građenja i zgrade koji je usvojilo današnje hrvatsko pravo po uzoru na austrijsko (Wohnungseigentumsgesetz) i njemu slično njemačko pravo, pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine koja se sastoji od zemljišta (prava građenja) i zgrade nužno proizlazi iz prava suvlasništva nekretnine. Po tome sustavu vlasnik posebnog dijela može biti samo suvlasnik nekretnine, a po talijanskom pravu vlasnik posebnog dijela je suvlasnik zgrade, ali ne mora biti (dispozitivna norma).

zgrada, posebni dio, suvlasništvo, vlasništvo, pravo građenja (Baurecht), superficijarno

nije evidentirano